Prikaz 73–82 od 82 rezultata
-
Stojadin i druge priče
„Stojadin i druge pričeˮ je kolekcija kratkih, nekad bizarnih, a nekad krajnje toplih priča smještenih većinom u Gornji Vakuf. To je zbirka koja kao malo koja druga predstavlja beskrajni kolorit jedne naizgled sasvim obične sredine koja se slučajnom prolazniku može učiniti kao svaka druga, ali koja, viđena očima njenih stanovnika, poprima gotovo mitske dimenzije. U ovoj zbirci upoznaćemo psa Šarkija, koji ima supermoć da predosjeti dolazak granata i prije nego što se čuje njihov zvuk, kabadahiju Mufida, koji se boji groma, stolara, gospodina i prevaranta Faketa, konobara Šefika iz kafane „Mehka ćunaˮ, Oleg, tužnu djevojčicu muškog imena koja ima jednu kraću nogu, Rezika, jednog nesvakidašnjeg rudara iz Breze i mnoge druge fascinantne ličnosti kojima svaka manja sredina obiluje, ali koje često ne primjećujemo iz prostog razloga što se previše naviknemo na njih.
Elektronsko izdanje na Novinarnici kupite ovdje.
-
Strah me je, torero
Od jednog od najprovokativnijih čileanskih romanopisaca stiže nam roman o zabranjenoj ljubavi i revoluciji tokom Pinočeove diktature. Usredsređen na istorijski događaj koji je zauvijek promijenio Čile – atentat na Augusta Pinočea iz 1986. godine – „Strah me je, torero” je najeksplozivniji, najkontroverzniji i najpopularniji roman objavljen u toj zemlji posljednjih decenija. Proljeće je 1986. u Santijagu i vlast Augusta Pinočea počinje da slabi. U jednoj od mnogobrojnih siromašnih gradskih četvrti, Ludaja od Prekoputa, beznadežno romantični i usamljeni travestit, veze stolnjake za bogate i sluša bolero, ne bi li tako prigušio zvuk pucnjave i nereda na ulicama. U život mu stiže Karlos, zgodni mladić s kojim se sprijatelji i koji koristi njegovu kuću za skladištenje misterioznih kutija i održavanje tajnih sastanaka. Tako počinje prijateljstvo, ali i ljubav, koja će oboma donijeti neočekivane, ali veoma različite ishode.
***
„Lemebelova nježna priča o vremenu velikih nemira donosi jedno izuzetno čitalačko iskustvo te portret ljubavi i gubitka u doba okrutnog diktatora.”
Buklist
„Snažan roman – vješto napisan, zadivljujuć i duboko dirljiv.”
Isabel Aljende
-
Tečna zemlja
UŽI IZBOR ZA NJEMAČKU KNJIŽEVNU NAGRADU 2019.
Baveći se pitanjima austrijske kulture sjećanja i uticaja nauke na čovječanstvo, Rafaela Edelbauer u romanu „Tečna zemljaˮ prikazuje distopijsku sliku Austrije i stvarnosti koja se krije ispod alpske idile. Kada joj roditelji poginu u saobraćajnoj nesreći, talentovana fizičarka Rut Švarc, zainteresovana za filozofiju vremena, kreće u potragu za Gros Ajnlandom, rodnim mjestom svojih roditelja. Iako je mjesto za kojim traga tvrdoglavo skriveno od pogleda stranaca, Rut uspijeva da ga pronađe, ali ubrzo dolazi do uznemirujućeg otkrića i shvata da prelijepe gradske fasade kriju problematičnu prošlost koja dovodi u opasnost cijeli Gros Ajnland. Ispod grada prostire se ogromna rupa koja kao da ima čudnu kontrolu nad životima mještana. Svuda postoje skriveni tragovi o njoj, ali niko o tome ne želi da priča — čak ni kada postane jasno da je stabilnost čitavog mjesta ugrožena. Da li ovu tišinu kontroliše grofica koja vlada zajednicom? I kakvu ulogu igra Rutina porodična istorija, koju ona tek počinje da otkriva? Roman „Tečna zemljaˮ nametnuo se kao nesvakidašnje uspješan nastavak književne tradicije koju su uspostavili autori poput Elfride Jelinek i Tomasa Bernharda.
***
„Tečna zemljaˮ je roman koji se naslanja na tradiciju magijskog realizma, ali istovremeno istražuje prijetnje veoma stvarne prošlosti.
Happy Mag
Odlomak možete pročitati ovdje.
-
U autobusu sa Rozom Parks
Zbirka pjesama višestruko nagrađivane američke književnice Rite Dav „U autobusu sa Rozom Parks”, prvobitno objavljena 1999. godine, objedinjuje pjesme, raspoređene u nekoliko ciklusa, koje karakteriše usmjerenost na prožimanja i preplitanja pojedinačnih ljudskih sudbina i istorijskih tokova. Sama autorka navela je sljedeće: „U svojoj knjizi iz 1999. godine ’U autobusu sa Rozom Parks’, u pjesmama naslovnog ciklusa, ne dotičem se samo istorijskog nečinjenja Roze Parks, njenog odbijanja da se odrekne mjesta u autobusu u Montgomeriju, u Alabami, 1955. godine, već i svakog trenutka u istoriji kada se pojedinac iznenada suoči sa izborom – šta učiniti.”
-
U jarku
FINALE I POSEBNO PRIZNANJE ŽIRIJA ZA NAGRADU EVROPSKE UNIJE ZA KNJIŽEVNOST
Kada junakinji ovog romana, kojoj je istovremeno pripala i uloga naratora, u sobu utrči majka i prekine je u gledanju njene omiljene kriminalističke serije, pred čitaocima počinje da se otkriva gotovo suludi i haotični svijet priče, sačinjen od događaja poput sahrane strine Stane, koja se udavila komadićem piletine te time poljuljala planove oko prodaje porodične kuće i zemljišta, svijet ispunjen neobičnim posjetama policijskim stanicama i ambulantama, junacima koji neuspješno pokušavaju da izvrše samoubistvo, onima koji sebi godinama unaprijed podižu spomenike ili doživljavaju lični preporod nakon odluke da se upuste u svijet šverca. Slađana Nina Perković sa svakom novom stranom sve slikovitije gradi romaneskni svijet koji jeste sazdan na prikazivanju svakodnevice, samo što je ta svakodnevica, izrazito britkim jezikom i uz nezanemarljivu dozu crnog humora, izmještena gotovo do samih granica apsurda i groteske. Jedna sahrana i prodaja porodične kuće i zemlje, ti događaji koje gotovo automatski percipiramo kao tragične ili potresne, u ovom romanu preobraženi su u ono smjehovno koje nam služi ne da bismo tragičnost i stvarnost ignorisali, već da bismo lakše pojmili cjelovitu sliku svijeta čiji smo i sami dio.
Iz obrazloženja žirija za EUPL: Slađana Nina Perković ima istinski savremen glas i njena knjiga bila je jedna od rijetkih koje su nas zaista uspjele nasmijati i pored toga što je tema koje se dotiče rat!
-
U mraku
Prateći priču o Ani, junakinji ovog romana čiji je život određen rokovima, bilo onim za isporuku sakupljenog ljekovitog bilja ili za dostavljanje prevedenih tekstova, čitalac uranja u literarno putovanje koje ga vodi od sunčanog ljetnog dana do iznenadne oluje praćene gromoglasnom grmljavinom, od mirisa stare lipe do ustajale bolničke sobe, od oslobađajuće vožnje biciklom i obilazaka livada na kojima raste maslačak, kopriva, rosopas, hajdučka trava ili rastavić pa sve do tavana punog osušenih trava, stranih zvukova i nemira koji vrebaju iz tame. Ana Bolava je, ispisujući stranice o životu u jednom malom češkom gradu, napisala veličanstven roman o tijelu, ranjivosti i usamljenosti, roman o neprestanoj igri svjetlosti i mraka.
Elektronsko izdanje na Novinarnici kupite ovdje.
-
Zakonik čovjeka od dima
Prizemna građanska erotika?
Promiskuitetne dvorske dame i mnogo drame?
Mnogo dima i psihijatrijskih slučajeva?Perela je jedan beskrajni dijalog koji će te nasmijati, koji će ti zagolicati onu erotsku maštu koju prećutkuješ svakodnevno, to je trač i intriga i drama koja se odvija sama od sebe. Podići će te do nebesa, a zatim te vrtoglavo spustiti i razbiti u paramparčad.
Elektronsko izdanje na Novinarnici kupite ovdje.
-
Žena bez domovine
U zbirci pesama Žena bez domovine detalji igraju važnu ulogu jer uspevaju da izgrade izuzetne pesničke slike, a da se pritom međusobno ne sukobljavaju i ne potiru. Uz pomoć tih detalja Boland rekonstruiše istoriju patrijarhalne opresije nad ženama, povezujući je sa problemom irske pobune i Uskršnjeg ustanka, koji je pokrenuo borbu za slobodu Iraca. Žene u njenim pesmama žive svoje teške, oskudne i često usamljeničke živote i mirno podnose svoje sudbine, mahom u bolno lepim i siromašnim predelima Irske. U ovoj zbirci, pored rodne polarizacije, ženskog pitanja i politike imperijalizma i moći, Boland se bavi i temama kao što su ljubav i emotivno i psihičko sazrevanje.
***
Snažno delo koje istražuje kako – čak i bez zemlje ili ustaljenog identiteta – može opstati nasleđe ljubavi.
Publishers Weekly
-
Žirafin vrat
Inge Lomark, nastavnica biologije u jednoj osnovnoj školi koja se nalazi u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj, manijakalni je poštovalac Darvinovih principa evolucije, po kome je čak i škola u kojoj radi nazvana. Ona obrazovanje vidi kao preživljavanje najsposobnijih i zato nije baš sklona da se prema svojim učenicima nježno odnosi. Ona ih tretira i klasifikuje kao biološke vrste i u tom svjetlu posmatra sve njih, pa čak i sopstvenu ćerku. Ipak, s obzirom na to da ljudi odlaze na Zapad u potrazi za poslom i boljim prilikama – da, čak i u Njemačkoj neki bježe zapadnije – ona sa užasom shvata da je budućnost škole dovedena u pitanje i da će i ona sama morati da se suoči sa onim što predaje – ili će se prilagoditi ili neće preživjeti. Eileen Battersby, kritičarka Irish Timesa, napisala je o njemu sljedeće: „'Izuzetno’ je preslaba riječ za ovaj roman. On je veoma zabavan, očajnički tužan i stvaran te krajnje šokantan.“