Prikaz 49–72 od 90 rezultata
-
Nostalgija za nepostojećim
Zbirka „Nostalgija za nepostojećim” Berislava Blagojevića zamišljena je kao skup proznih minijatura pomoću kojih autor nastoji da istraži i pokaže šta sve može da bude kratka priča. Iz priče u priču, čitaocu se otkriva svijet fascinacija predmetima i pojavama iz svakodnevnog života, poput ragastova, pertlanja, zaturenih računa, odlazaka kod zubara, fiksnih telefona, starih atlasa ili ostavljenih dušeka na naduvavanje – svih onih fenomena koje je tako lako previdjeti ili zanemariti, ali koji, viđeni očima pisca, postaju zameci krajnje dirljivih i pomno promišljenih priča u nastajanju. Priče u ovoj knjizi nemaju jednu temu koja ih objedinjuje, naprotiv, krajnje su raznovrsne i bave se najrazličitijim mogućim aspektima stvarnosti, ali zajednička nit im je svedenost, izbrušenost i stilska bravuroznost.
-
Novine 01
“Novine” su naš mjesečni list izdat u cilju da publici pomogne da bolje upozna naše autore i njihove knjige. U njima ćete pronaći intervjue s autorima, recenzije, prikaze čitalaca i razne druge zanimljivosti.
-
Novine 02
“Novine” su naš mjesečni list izdat u cilju da publici pomogne da bolje upozna naše autore i njihove knjige. U njima ćete pronaći intervjue s autorima, recenzije, prikaze čitalaca i razne druge zanimljivosti.
-
Novine 03
“Novine” su naš mjesečni list izdat u cilju da publici pomogne da bolje upozna naše autore i njihove knjige. U njima ćete pronaći intervjue s autorima, recenzije, prikaze čitalaca i razne druge zanimljivosti.
-
Novine 05
“Novine” su naš mjesečni list izdat u cilju da publici pomogne da bolje upozna naše autore i njihove knjige. U njima ćete pronaći intervjue s autorima, recenzije, prikaze čitalaca i razne druge zanimljivosti.
-
Novine 06
“Novine” su naš mjesečni list izdat u cilju da publici pomogne da bolje upozna naše autore i njihove knjige. U njima ćete pronaći intervjue s autorima, recenzije, prikaze čitalaca i razne druge zanimljivosti.
-
Novine 07
“Novine” su naš mjesečni list izdat u cilju da publici pomogne da bolje upozna naše autore i njihove knjige. U njima ćete pronaći intervjue s autorima, recenzije, prikaze čitalaca i razne druge zanimljivosti.
-
O pažljivosti i hrabrosti
AUTOR ČIJE SU KNJIGE PRODATE U PREKO 7 MILIONA PRIMJERAKA ŠIROM SVIJETA
Đanriko Karofiljo, pisac izuzetnog dara da o kompleksnim pojavama piše na jasan način, donosi praktičan vodič za kritičko mišljenje i razumijevanje moći riječi. Ova knjiga nije samo o politici ili moći – ona je o snazi pojedinca da djeluje. Kroz tri ključne teme – pažljivost, hrabrost i sposobnost sumnjanja – autor otkriva:
- kako prepoznati manipulisanje i suprotstaviti mu se,
- kako rješavati konflikte na nenasilan ali odlučan način,
- kako postavljanjem pravih pitanja oblikovati svijet i budućnost.
Karofiljo na inspirativan način povezuje drevna učenja sa savremenim političkim razmišljanjima, redefinišući pojmove poput pažljivosti i hrabrosti i pretvarajući ih u alate za lični i društveni napredak. Prava pitanja oblikuju našu budućnost – poručuje autor. Jeste li spremni da ih postavite?
-
Ostavinska rasprava Anastasa Kona
Knjiga Srđana Sekulića „Ostavinska rasprava Anastasa Kona” počinje rečenicom: „Priče luđaka i pisaca beskrajne su. U to sam se uvjerio više puta. Nailazio sam na ovome dunjaluku na insane koji pripovijedaju unedogled, dok im se usta ne osuše od silnoga brbljanja.” Ovakvim uvodom Sekulić čitaoca već usmjerava ka pravcima kojima će se kretati njegove priče obuhvaćene pomenutom knjigom; pisci, čudaci, pričalice, fantazeri, sanjari, svi su oni glavni junaci svijeta u koji ćemo biti uvučeni. A svijet takvih pripovjedača nužno otvara prostor jednog nepouzdanog pripovijedanja gdje su granice mogućeg i nemogućeg blago zanjihane. Neko se nježno čudo nastanilo u svijetu i ono čini zavodljivu okosnicu pričanja. Svaka priča počiva na mogućnosti da se desi iskorak iz stvarnog i on se u manjoj ili većoj mjeri kroz priče i dešava, te postaje okosnicom same priče. Autor nas ostavlja u namjernoj nedoumici – da li je to baš tako kako je ispričano, ili nas njegov junak zavodi sopstvenom fantazijom.
Tanja Stupar Trifunović
-
Ovo nije Majami
MEĐUNARODNA NAGRADA RIŠARD KAPUŠĆINJSKI 2024.
U vremenu nejasnih granica između istine i laži, haosa i reda, užasa i ravnodušnosti, organizovanog kriminala i države, pojavljuje se „Ovo nije Majamiˮ – knjiga koja ne donosi samo suve činjenice već i priče o ljudima. O žrtvama i zločincima, da, ali prije svega o običnim muškarcima i ženama koji se bore za opstanak. Smještajući radnju u Verakruz i njegovu okolinu, Fernanda Melčor donosi niz potresnih priča – zasnovanih na stvarnim događajima – koje meandriraju između reportaže i bogate, precizne autorkine imaginacije. Ove hronike, odnosno crónicas – žanr specifičan za latinoameričku književnost, koji spaja istraživačko novinarstvo, narativnu publicistiku i pripovijedanje – duboko zalaze u motive junaka, istražujući njihove želje i preispitujući okolnosti, te primoravajući nas da ih razumijemo – pa čak i da saosjećamo s njima – uprkos želji da ih odbacimo kao čudovišta. Fernanda Melčor još jednom kroz majstorsko pripovijedanje otkriva kako nasilje i šokantne vijesti koje pune naslovnice nisu ništa drugo do vrh ledenog brijega jednog društva na ivici haosa.
Fernanda Melčor ima moćan glas, a pod tim mislim nemilosrdan, razoran – glas nekoga ko piše s bijesom i ima vještinu da to iznese.
— SAMANTA ŠVEBLIN
Melčor priziva priče Flaneri O’Konor ili, iz nešto novijeg vremena, roman „Kratka povest sedam ubistavaˮ Marlona Džejmsa. Impresivno.
— DŽULIJAN LUKAS, NEW YORK TIMES
-
Paradajs
ŠIRI IZBOR ZA MEĐUNARODNU BUKER NAGRADU
Unutar luksuznog stambenog kompleksa Paradajs, dvojica neprilagođenih tinejdžera se krišom sastaju i provode vrijeme opijajući se, dijeleći mračne fantazije i kujući planove koji bi ih mogli odvesti ka ostvarenju snova. Franko Andrade, jedan od stanovnika u Paradajsu, usamljeni i gojazni mladić ovisan o pornografiji, opsesivno razmišlja o zavođenju komšinice Marijan, udate žene i majke dvoje djece. Polo, jedan od zaposlenih u kompleksu, sa druge strane, mašta o tome kako da napusti iscrpljujući posao i dom, u kojem živi sa majkom i rođakom Zorajdom. Franko i Polo, na prvi pogled, djeluju kao potpuno suprotstavljeni, ali povezuje ih njihovo stremljenje ka onome što misle da zaslužuju, a što im je uskraćeno. Suočeni s tom spoznajom, oni kuju plan koji počinje kao bezumna šala, ali prelazi u jednu duboko mračnu opsesiju koja izmiče kontroli.
***
Melčor pokazuje kako nasilje i mizoginija dotiču sve slojeve društva, čak i zajednice za koje se smatra da su zaštićene kapijama, čuvarima i novcem.
Harvard Review
U „Paradajsuˮ, kao i u prethodnom romanu, autorka nudi portret bolesnog društva naviknutog na sopstvenu okrutnost i koristi dugačke pasuse i gipke rečenice, uvijek u ritmu živog govora… U svijetu Fernande Melčor nema otpora nasilju. Sve što romanopisac može ponuditi, kao da predlaže, jeste da dugo i bespoštedno posmatra pakao koji smo stvorili.
New Yorker
-
Penelopina disciplina
Penelope Spada je bivša javna tužiteljka, koja se izdvajala upornošću, inteligencijom i hrabrošću, a zatim je misteriozna nesreća dramatično okončala njenu karijeru. Jednog dana dolazi joj muškarac koji od nje traži da preuzme slučaj ubistva njegove žene. Đulijana Baldi jedne večeri nije se vratila kući, a njeno tijelo pronađeno je sljedećeg dana na periferiji grada. Istraga nije dala nikakve rezultate, predmet je arhiviran, ali mužu je na teret stavljena sumnja da je počinilac zapravo on. Penelope, nakon prvobitnog odbijanja, ipak prihvata da se pozabavi slučajem, i to na insistiranje jednog starog prijatelja, novinara crne hronike koji je cijelu priču pratio od samog početka. Tako počinje uzbudljiva istraga koja vijuga nepoznatim ulicama Milana i koja će na vidjelo iznijeti brojne samo naizgled zakopane tajne.
***
„Đanriko Karofiljo stvara žensku figuru sa epskim crtama. Žena puna ljutnje i bolne ljudskosti. Lik koji ostaje u našim srcima i nakon zadnje stranice i neočekivanog kraja.”
„Stilski tečan i jasan, roman koji se može pročitati u dahu!”
-
Petodinarke
Ova knjiga zaslužuje pažnju i pozitivne kritike prije svega zato što predstavlja jedan snažno angažovan antiratni podsjetnik na izbjegličku muku, na zaboravljenu sirotinjsku kolonu, na nevolju od koje je, čini se, i Bog digao ruke. Bez imalo uljepšavanja i idealizacije, često svojstvenih književnosti posvećenoj djeci, naturalističkim rafinmanom reklo bi se, Dakić bilježi i književno oblikuje svoja sjećanja. Knjigu „Petodinarkeˮ odlikuju pripovjedačko višeglasje i vješto organizovan autoreferencijalan tekst. U njoj se dodiruju i prepliću različite sudbine, priče i ispovijesti. Teku doslovno iz nekoliko rukavaca, kao prema Dunavu, i slivaju prema Željku Niševiću i njegovoj životnoj priči, njegovom diskretnom herojstvu. Teku poput pojedinačnih izbjegličkih sudbina koje su se slile u neizbrisivu kolonu magistralnog puta novije istorije.
Saša Šmulja
Prvih 30 strana romana možete pročitati ovdje.
Elektronsko izdanje na Novinarnici kupite ovdje.
-
Poklon-bon
Knjiga je uvijek sjajan izbor kada želite nekome nešto pokloniti. Ali ako niste sigurni koji naslov odabrati, onda su poklon-bonovi sjajno rješenje. Poklonite nekome pažnju, ali i mogućnost da izabere možda baš svoju sljedeću omiljenu knjigu. Nije mala stvar, zar ne! Bonovi dolaze u digitalnoj i štampanoj verziji, u vrijednosti od 30, 50 i 100 KM i idealan su poklon za radne kolege, poznanike, #secretsanta događaje ili prijatelje koji su pročitali toliko knjiga da više ne pratite šta od knjiga imaju, a šta ne. Poklonite nekom pažnju, poklonite knjige vrijedne pažnje!
Kako iskoristiti kupon?
Kupon koji ste dobili možete iskoristiti na sljedeće načine:
- Prilikom kupovine na našem sajtu imprimatur.ba, nakon što željene knjige dodate u korpu, u polje „Kupon za popust“ unesite serijski broj kupona!
- Pošaljite nam mejl na izdavastvo@gmail.com ili poruku preko društvenih mreža. Potrebno je samo da nam pošaljete sliku sa serijskim brojem kupona i spisak knjiga koje želite da vam pošaljemo!
Napomena:
Jedan poklon-bon se može iskoristiti samo prilikom jedne kupovine.
Pri kupovini se mora iskoristiti cijeli iznos poklon-kartice.
Poklon-bon se ne može mijenjati za novac. -
Pokušaji obeshrabrenja (da se preda pisanju)
“Pokušaji obeshrabrenja (da se preda pisanju)” je knjiga-esej u kojoj Eri de Luka odgovara na pismo jednog mladog pisca koji mu se obratio sa molbom da dobije par savjeta kako da bude što bolji u svom budućem poslu. Iako obimom kratka, ova knjiga na lijep način objedinjuje osnovne karakteristike Erijevog pripovijedanja: zgusnutost, odgovorno korištenje riječi, opsesiju starohebrejskim tekstovima i prevođenjem, nepovjerenje prema glavnim književnim tokovima…
“Ovo pismo ne ukazuje na pravac i ne pribavlja opremu. Ovo je samo pokušaj obeshrabrenja da se predaš pisanju. Može biti smrtonosno pražnjenje za nesigurnog ili ćorak za tvrdoglavog. I ako te obeshrabri bar malo, izvinjavam se što nisam mogao odvratiti više.”
Prvih 25 strana knjige pročitajte na ovom linku.
-
Pomes Penyeach
Naslov zbirke „Pomes Penyeach” – treba čitati kao pomes penič – oponaša taj užurban govor trgovaca, ali ne treba zaboraviti, napominje francuski prevodilac Žak Borel, i „da su sve pijace ovog sveta pune slovnih grešaka”! S rečju „poems” Džojs je izveo anagramsku igru, brz ali efektan trik, pretvorivši pesme u „pomes” (starofrancuska reč za jabuke), a dve reči „penny each”, približavajući ih ali i izbacujući slovo – n – pretvorio je u jednu, čime je otvorio prostor i uveo čitaoca da sam domaštava, pa i da po svojoj volji načini naslov:
Poems penny each: pesme svaka za peni; pomes penny each: jabuke svaka za peni; poems pain each: pesme bol svaka; poems pen-is ache ili poems penis each itd.
Da bi se čitalac na neposredan način približio pesnikovoj nameri, treba zamisliti da je Džojs ovu knjigu tretirao kao zbirku od dvanaest pesama (zbirka se prodavala po ceni jednog šilinga, dvanaest penija, odnosno dvanaest franaka) i da je trinaesta pesma (u originalu „Tilly”) – trgovački pride, gratis na ukupnu ponuđenu (ili prodatu količinu), prema običaju irskih mlekadžija da mušterijama dospu dodatnu količinu mleka u posudu (irski: „tuilleadh”), običaj sličan engleskim pekarima da u tuce („baker‘s dozen”), koji se sastoji od dvanaest vekni, kao dodatak po pravilu dodaju trinaestu.
Voki Erceg
-
Poslije zabave
NIN-OVA NAGRADA ZA NAJBOLJI ROMAN GODINE 2023.
NAGRADA „VLADAN DESNICA” ZA NAJBOLJI ROMAN 2023.
UŽI IZBOR ZA NAGRADU „MOMO KAPOR”
Roman o ocu, roman o zločinu, roman o porodici, roman o prijateljstvu, roman o odrastanju, totalni roman! S temom dvojništva, velikom kakva jeste u našoj književnosti, kakvu čitamo kod Danila Kiša uostalom, pisac uokviruje tematski različite segmente koji ovu knjigu čine presjekom jednog života. Tako osvijetljene momentume uokviruje dvojništvo oca i sina, figura prvog pisca i onog koji nasljeđuje – dar, spisateljsku osjetljivost i zaostavštinu, naređenje da se nepravdama suprotstavlja otvorenim srcem i jednom pisaćom mašinom. Poslije zabave, mada kompoziciono osmišljen u pet dijelova, počinje jednom rečenicom, jednim motom, neizostavnim i suštinskim citatom koji daje kolor i uspostavlja ton cijelom narativu: „I onda počinje oluja govana“. Tako je jednom rekao Roberto Bolanjo i bespovratno osvijetlio pravac drugom piscu. A oluja Steve Grabovca velika je i strašna u pokušaju da se dekonstruiše sjećanje, niz uspomena (ili privida) koje, napokon prizvane, spasavaju i istovremeno ogoljuju svijest do njene nemoćnosti.
I u ovom romanu čitalac će prepoznati sve ono što Stevu Grabovca čini jedinstvenim regionalnim piscem – jednostavni a veliki lirizam, beskrajno srce, misaona širina da se svaka stvar osvijetli prije no što se osudi, nesposobnost da se čovjek zarobi u malodušnost i uskogrudost ratnih i postratnih narativa. Stevo Grabovac je još jednom uspio izgovoriti sve naše tuge, misaone ćorsokake, ljubavi i usamljenosti, s onakvom iskrenošću i nepretencioznošću, s onakvom lakoćom izraza koju je lakše osjetiti negoli objasniti.
-
Pre poplave
Ana Bolava romanom „Pre poplave” zaključuje slobodno uvezanu trilogiju o sudbinama nesvakidašnjih junaka u malom češkom mjestu Rečovicama. Hanu Strnadovu, junakinju koju smo upoznali u prethodnom romanu, više privlači podvodni svijet nego međuljudski odnosi u gradu, a njenu vilu na obali rijeke posjećuje nepoznati gost koji, po svemu sudeći, ne pripada zemaljskom svijetu. Doktorka Ratka Borski stiže vozom u Rečovice kako bi posjetila svoju pacijentkinju i na sopstvenoj koži osjeća sudar pomalo naivne i idilične predstave o životu u malom gradu sa surovom stvarnošću. Anonimna pisma stižu u pilanu porodice Vavra i dani počinju da imaju ukus pokvarene ribe. Ana Bolava ovaj roman, u kojem oživljava mitove o vodenim bićima, posvećuje rijekama i svim njenim stvorenjima. Značaj rijeke sada je dostigao vrhunac i upravo ona igra jednu od centralnih uloga u rješavanju zakomplikovanih sudbina junaka. Rijeka živi svojim životom. Poslije duge suše, nivo vode neočekivano raste i vraća stanovnicima ono što su u nju neljubazno bacili tokom godine. Donosi li nadolazeća poplava samo razaranje ili će junaci Ane Bolave sveprisutni miris pokvarene ribe zamijeniti makar i nagovještajem srećnog kraja?
-
Prije kabura – mrak
„Prije kabura – mrak” u 24 kratke priče osvjetljava cijeli jedan spektar ljudskih naravi i sklonosti: to su ćutljivi pravednici, plemeniti, beskičmenjaci, nasilnici, ravnodušni zlikovci, saborci, ljudi na posljednjoj granici zdravog razuma. U ovoj zbirci svaki nevoljni tik, trzaj kapka ili tijela o međuljudskim odnosima govori više od egzaltiranog dijaloga ili iznenađujućih obrta. I ma koliko im nedostajala velika djela prometejskih razmjera, Zaim, Hasan, Asim, Meho mesar, doktor Crnac ipak dobijaju prostor u kom sav ljudski duh uz mnogo humora oživljava u svakodnevnim, skoro trivijalnim potresima, u kojima su oni sami toliko realistično prikazani da se sa sigurnošću može tvrditi kako je njihovo i postojanje i djelanje ne toliko izmaštano koliko posvjedočeno. A lakoća jezika i izraza kojima se to posvjedočeno prenosi – pored zadržavanja čitalačke pažnje na najvažnijim, teško opažajućim detaljima – jeste najveća vrijednost takvih priča. Ipak, ne može i ne smije se zanemariti pritajena melanholija iza tog humora, neka vrsta razočarenja koje lebdi nad svakim optimističnim, obećavajućim početkom. Zato i postoji prije svačijeg kabura mrak, bio u pozadini ili ne, kojim niko ne uspijeva da manevriše stalno ili da mu se svaki put sakrije. Osjećajnost ove zbirke je u tami koja se nakratko – u pojedinim trenucima apsurda i smijeha – zaboravlja.
Marija Pejić
Prvih dvadesetak strana pročitajte ovdje.
-
Primjeri čojstva i junaštva
“Primjeri čojstva i junaštva“ su najbitnije djelo Marka Miljanova. To je zbirka kratkih priča pisana s prevashodnim ciljem da ostavi svjedočanstvo o djelima koja treba da služe za primjer budućim naraštajima. Ovo nije samo nabrajanje poduhvata koje su Crnogorci tog vremena sprovodili protiv turske vlasti s ciljem oslobođenja zemlje već isto tako i kolekcija priča o tome kako su i u mnogo težim vremenima od ovih ljudi bili sposobni za međunacionalno i međuvjersko poštovanje i praštanje. Poštovanje i poznavanje Drugog i drugačijeg za Marka Miljanova je bio imperativ i on je to svjedočio svojim djelima.
Prvih 20 strana možete da pročitate ovdje.
-
Pripovedač
OD DOBITNICE NAGRADE MAGNEZIJA LITERA ZA NAJBOLJE PROZNO DJELO
Mračna priča o porodičnim tajnama i legendama koje odbijaju da umru.
Braća Jahim i Vitek odrastaju u sumornom provincijskom mjestu, rastrzani između porodičnih trauma i legende o tajanstvenom biću skrivenom u dedinom vrtu u Bjestvinama koja će neraskidivo uvezati živote nekolicine prijatelja. Kada se, godinama kasnije, vrate u Bjestvine da se suoče s prošlošću, shvatiće da neke priče nikada ne prestaju – one rastu, hrane se strahovima i preuzimaju kontrolu. Ali šta ako odbiju da postanu dio priče koju im je namijenila sudbina? Šta ako se pobune protiv sopstvenog pripovjedača? U svom najambicioznijem romanu do sada, dobitnica nagrade „Magnezija literaˮ spaja mit i pripovjedačko poigravanje, gradeći atmosferu napetosti i nemira. „Pripovedačˮ je tajanstvena, mračna i zavodljiva slagalica o pripovijedanju i granicama stvarnog, hipnotišuće štivo koje će vas opsjedati dugo nakon posljednje stranice.
Bolava ovim romanom potvrđuje ono što je već pokazala u ranijim djelima: da je izuzetna pripovjedačica. Njen stil je bogat, gust i istovremeno prelijep, izaziva sva čula – kada piše o bolu, gotovo ga osjećamo; kada opisuje vazduh, možemo ga pomirisati. U svega nekoliko rečenica vraća nas u djetinjstvo, u ljetnje raspuste kada smo željno iščekivali šta nas čeka iza horizonta.
— HANA HRASTOVA
-
Privremena savršenstva
Gvido Gverijeri je dobrodušni, usamljeni i pomalo smotani advokat iz Barija kojem se nerijetko dešava da na sebe preuzme zadatke koji više odgovaraju jednom detektivu nego advokatu. U ovom romanu za pomoć mu se obraćaju roditelji jedne nestale djevojke. Manueli Feraro se izgubio svaki trag jedne nedjelje prije više od šest mjeseci. Karabinjeri su sproveli detaljnu istragu koja nije otkrila ništa konkretno, a javni tužilac se sprema da zatvori istragu. Očajni roditelji od Gverijerija traže samo da prođe kroz istražna dokumenta i vidi da li postoji nešto što je karabinjerima možda promaklo, neka slamka spasa, bilo šta što bi se moglo sugerisati javnom tužiocu kako ne bi zatvorio istragu te time i definitivno stavio tačka na njihove nade da će saznati šta se desilo s njihovom ćerkom. Polazeći od tih dokumenata on započinje sopstvenu istragu koja će ga odvesti mnogo dalje nego što je i sam očekivao.
Prvih 29 strana možete pročitati na ovom linku.
Roman je dostupan i u kompletu ITALIJANSKI NOAR.
-
Razumne sumnje
Od branioca Gvida Gverijerija traži se da se pozabavi žalbom Fabija Paoličelija, koji je osuđen na šesnaest godina zatvora nakon što ga je, dok se s porodicom vraćao s odmora provedenog u Crnoj Gori, zaustavila policija i u njegovom autu otkrila četrdeset kilograma kokaina. Uvjeravanja da droga nije njegova i da mu je sve podmetnuto nemaju efekta, tako da, pritisnut okolnostima, on priznaje krivicu kako bi njegova žena i dijete bili pušteni na slobodu. Na kraju mu jedina nada ostaje advokat Gvido Gverijeri, kojeg moli da preuzme njegovu odbranu u drugostepenom postupku. No, došavši u zatvor, Gverijeri u njemu prepoznaje batinaša iz neofašističkih odreda koji ga je pretukao u mladosti. Tek intervencija Paoličelijeve prelijepe supruge, dijelom Japanke, konačno poljulja Gverijerijevo opiranje. Rastrzan između etičke obaveze da pruži profesionalnu odbranu nekome ko je nije imao te vlastitih sjećanja i želje za osvetom, Gverijeri prihvata slučaj, nesvjestan na koliko će mu načina on izmijeniti život.
***
„Novi čitaoci, kao i oni koji se iznova vraćaju i uživaju u priči o inteligentnom, promišljenom i posvećenom advokatskom heroju ili u pravnom trileru umjerenog tempa, sigurno će uživati i u ovom romanu iz serije o advokatu Gverijeriju.”
Buklist
„Karofiljo piše britke romane s dozom ironije koji su, koliko pravni trileri, toliko i ljubavne priče i filozofski traktati.”
Njujorker
-
Rihtanje rebra
Nezaboravna priča o tijelu, strahu i slobodi – i junakinjama koje osjećaju težinu istorije na svojim plećima.
Roman u stihu „Rihtanje rebraˮ jezgrovit je prikaz sazrijevanja i ženskih pobuda u istorijskom trenutku koji im nije naklonjen. Slikovita ali dinamična narativna nit prati mladu Elu, koja je prinuđena da zajedno sa roditeljima, u kovitlacu još uvijek nepojmljivog rata, pronađe sklonište u ruralnoj sredini, gdje su dinamike moći drugačije od onih na koje je navikla. „Rihtanje rebraˮ istražuje jednu nasušnu mladalačku potrebu za eskapizmom, u društvu zaluđenom stegama, podjelama i ograničenjima. Bezmalo otvorena kritika mačizma, u najužem smislu, ovo je roman o ženskom tijelu i osvajanju slobode koja je moguća još jedino u unutrašnjem svijetu junakinje.
Brzo prođu dani kad glavna junakinja Ela fantazira na suncu; možda će je u izbeglištvu, surovosti i neizvesnosti od smrti i ludila spasiti jedino mesec koji joj muti mozak i muzika koja vlada njenim telom. Poema Tatjane Bijelić je generacijska epopeja o ženama, koje od majki nasleđuju samo brigu, strah i obavezu poslušnosti mužu. Kada se u njihove živote umeša rat, „rihtanje rebraˮ počinje da seva i probada kao fantomski bol. Potresna i sugestivna povest podseća da je svaki život jedan mali rat, a da svaki rat u sebi nosi dramu života koji želi da se odupre nestanku.
— VLADISLAVA GORDIĆ PETKOVIĆ
Tatjana Bijelić britkim i jedinstvenim poetskim izrazom postiže ono čemu svaka dobra književnost treba da teži: objelodanjuje ono neobično dok istovremeno oneobičava ono svakidašnje u ljudskom iskustvu. Jezik ove knjige je opipljiv, tjelesan, on dolazi do nas kroz svih pet čula, bez suvišne sentimentalnosti ili lirskih opštih mjesta koja često ograničavaju domaću poetiku. Bijelić još jednom dokazuje da je jedna od najoriginalnijih i najdragocjenijih pjesnikinja u regionu, a knjigom „Rihtanje rebraˮ otišla je korak dalje i pokazala da i te kako umije ispričati nezaboravnu priču.
— LANA BASTAŠIĆ