Druga zbirka Maje Mihajlović donosi pjesme raspoređene u pet ciklusa, u kojima se smjenjuju lični zapisi, istorijske slike i mnoge poetske reference. Od Azije do antičkih motiva, od svakodnevice do unutrašnjih prelomnih trenutaka, pjesme oblikuju svijet pun slojeva – istovremeno oštar i nježan, sa originalnim autorskim glasom.
Filter
Prikaz 25–48 od 86 rezultata
-
Iza vrata
„Ako ste formalista, preskočite i tekst i zbirku. A ukoliko ste barem jednom bili u srči do lakata (a ko nije?), ne ispuštajte ovo štivo iz ruku. Nosite ga sa sobom u wc, na put vozom, na pauzu, u park, pod noćno svjetlo, na pijacu. Kada vam se od hladnoće zgrče nožni prsti ili uhvati bol u dnu krsta, uzmite ga umjesto rakije ili vunenih čarapa. U trenucima kada ne prepoznate odraz u ogledalu i shvatite da ste umorni od trčanja, a u stvari stojite u mjestu, okrenite stranu broj 47, jer vidjećete – niste jedini kojima nedostaju mliječni zubi.ˮ
Bojana Đerić Petrović
-
Izvlačenje drače
Dvadesetak priča ispisanih lokalnim govorom, koje se čitaju gotovo kao da se slušaju. Spoj rječnika i zavičajne proze kroz koju oživljavaju riječi, mjesta i događaji važni za život krajiškog čovjeka – od rođenja do smrti. Precizno i autentično, „Izvlačenje drače” bilježi prije svega duh jedne sredine.
-
Junak bez lica
„Šta je ono što drži na okupu Marjanovićeve junake i njegove priče u ovoj neobičnoj i hrabroj prvoj knjizi? Za početak, upravo to bi mogao biti dio odgovora – neobičnost, drugačijost, jedan čudni eklektizam koji spaja nespojivo i uvlači nas u svijet koji hoda ivicama grotesknog, granicama utvarnog i stvarnog koji se smjenjuju u neočekivanim obrtima i podsjećaju upravo na stvarnost kakvu živimo. Čuda su moguća i gle umjesto da su velika i divna ona uglavnom bivaju banalna. Sve su to stvari kojima autor suvereno vlada i u koje gura čitaoca stalno mu izmičući utočište i gurkajući ga u bol, u smijeh na ivici nelagode, u neprijatnost, u spoticanje, u čudo kreacije i čudo stvarnog koji se olako pomiješaju.“
Tanja Stupar Trifunović
-
Ka dnu
U svom drugom romanu, Ana Bolava vodi nas u sumornu svakodnevicu malog češkog mjesta, gdje otkriće tijela nestale učiteljice pokreće lavinu priča. Mračna močvara, zločin i prošlost prepliću se sa sudbinama običnih ljudi, zarobljenih u tišini provincije. Ovo je slojevita priča o onome što ostaje neizgovoreno – u porodici, zajednici i nama samima.
-
Kamenite priče
U ovoj zbirci nalazi se 28 kratkih priča uglavnom o sudbini žena tokom nekoliko generacija jedne dalmatinske porodice. To su kratke, ali emocijama nabijene priče, čvrste unutrašnje strukture s obiljem dijalekatskih izraza koji samo dodatno pojačavaju njihovu slikovitost i izražajnost. Iako kratke, ove priče su u stanju mnogo šta da kažu, ne samo onim što je napisano već i onim što se jasno naslućuje između redova.
Elektronsko izdanje na Novinarnici kupite ovdje.
-
-
Lutak
Teško je opisati način na koji Radmila Karlaš piše, jer to zaista nije nešto što se sreće svakog dana. Njene priče se dešavaju u nekom nedefinisanom vremenu koje može biti ovo naše, ali isto tako može biti i prije pedeset ili sto godina, jer su lišene svega što bi moglo biti opterećujuće u smislu konkretnog vremenskog određenja, a fokusirane na ono suštinsko. U njima su samo ljudi, njihovi međusobni odnosi i sile koje na njih utiču, a koje ne moraju da budu od ovoga svijeta. I to je nešto od čega vas ponekad prođe jeza, jer su te priče ponekad na granici fantastike, ali to nije ni epska, ni naučna, ni nekakva fantastika iz horor književnosti, već nešto što udara u samu srž naše kolektivne imaginacije i ne prestaje dok ne završimo sa čitanjem, a nekad i nakon toga. Radmilin jezik je izuzetno izbrušen i pitak, njeni opisi su jasni i sve o čemu piše s lakoćom zamišljamo pred našim očima. I zbog toga sve što čitamo ostavlja na nas još jači utisak.
-
Lutkina azbuka
Mračna i nadrealna zbirka priča u duhu Anđele Karter i Margaret Atvud. Bizarni predmeti i neobične ženske sudbine spajaju se u groteskne, ali izuzetno maštovite narative. Originalno, uznemirujuće i nepredvidivo štivo.
Prevod ove knjige podržalo je Kanadsko vijeće za umjetnost.
We acknowledge the support of the Canada Council for the Arts for this translation. -
Mandarinske patke
„Ruke su ogledalo duše“, piše Milanka.
Ruke dodiruju, miluju i otkrivaju sve o čovjeku. Koliko vodi računa o sebi. O drugima. Ruke dodiruju stvarnost.
Da li ste nekada dodirnuli priču? Obično govorimo kako priče nas dodiruju iznutra. „Mandarinske patke“ prevazilaze granice realnosti i snažno emituju sintezu čula, boja i mirisa. Gotovo da možete da osetite hrapavost tih riječi; miris peršuna i ukus zemlje o kojem Milanka tako strastveno piše.
Ako volite da uživate u gotovo svim tipovima umjetnosti, ova zbirka priča je prava poslastica za vas.
Ako volite da uključite sva čula, ova zbirka priča je više od poslastice za vas. Ona je nalik šetnji po prepunoj galeriji u toku izložbe duboko emotivnih slika svakodnevnog života. Dok prelistavate stranice i prelazite sa početnih pisama na kasnije priče o svakodnevici, doživjećete jednu avanturu u kojoj se perspektiva neprestano mijenja. Čućete žamor sa svih strana. Riječi će vas gurkati, prikazivaće vam se nasumična lica, a boje će isplivavati iz svih uglova. „Mirisaće na buđ, na narandže, na novi suncokret na Van Gogovoj slici“.
Osjetićete svaku emociju. Dotaći ćete svaku bol svih junaka. Čućete njihovu samoću. Slika govori više od hiljadu riječi, a Milanka je upravo te hiljade riječi pretvorila u opipljive slike, opipljivu umjetnost koja obuzima sva čula.
Poletite uz „Mandarinske patke“ i doživite svakodnevni život iz svih uglova.
Elektronsko izdanje na Novinarnici kupite ovdje.
-
-25%
Meksički vrtlog
Zakoračite u brutalni i haotični svijet romana Fernande Melčor. Pratite živote likova koji su zarobljeni u društvu naviklom na sopstvenu surovost, gdje se granice između nasilja i normalnosti brišu. Doživite vrtlog glasova koji otkrivaju užasne zločine, razotkrivajući tako najsirovije strane ljudskih nagona i djelovanja. Pripremite se za duboko, nesvakidašnje putovanje kroz najmračnije dubine ljudske prirode i okrutnosti savremenog društva.
Komplet čine romani: Sezona uragana, Paradajs i Lažni zec.
Romani u kojima se ukrštaju haos, brutalnost i borba za opstanak.
-
Mjera vremena
FINALISTA NAGRADE STREGA
Roman Mjera vremena italijanskog autora Đanrika Karofilja našao se 2020. godine u užem izboru za nagradu Strega, najprestižniju italijansku književnu nagradu. Riječ je o jednoj napetoj sudskoj drami smještenoj na jugu Italije, ali to je ujedno i priča o strasti i protoku vremena. Roman je objavljen 2019. godine i jedno je od djela iz serije koja prati život advokata Gvida Gverijerija. U ovoj knjizi, u njegovu kancelariju dolazi Lorenca, žena s kojom je Gverijeri imao aferu tridesetak godina ranije i koja predstavlja njegovo svojevrsno prvo veliko razočaranje u ljubavi. Lorenca je sada samohrana majka i nalazi u se u velikoj nevolji. Naime, njen dvadesetpetogodišnji sin Jakopo je smješten u zatvor, i to pod optužbom za ubistvo. Advokat Kostamanja, koji ga je branio u prvostepenom postupku, preminuo je, tako da Lorenca sada traži od Gvida da brani njenog sina u žalbenom postupku. Gvido pristaje da brani Jakopa, ali ubrzo shvata da je slučaj u koji se upustio posebno trnovit. Droga, narko-dileri, telefonska prisluškivanja, obračuni mafijaških klanova samo su neki od elemenata koji postaju važni za dalji razvoj toka romana i pokušaj otkrivanja istine, ali posebno treba istaći namjeru autora da nam što vjernije približi prirodu samog sudskog postupka.
„Karofiljo, oslanjajući se na svoju profesionalnu pozadinu, ističe se u opisivanju svakodnevnih sudskih postupaka na načine koji zadivljuju čitaoca.”
Tom Nolan, Wall Street Journal
-
-
Moj otac umire u poeziji
Pjesme u knjizi „Moj otac umire u poeziji” nude nam jedan iskren i dirljiv portret gubitka, ali istovremeno i portret svega onoga što stoji nasuprot tom gubitku, što mu prethodi i što ima snagu da ga nadživi, bilo u sjećanju, bilo u malim radostima svakodnevice. Zbirka poezije u kojoj se mnogi pronalaze.
-
Moja sestra
FINALE NAGRADE „ĐUZEPE BERTOˮ
Psihološki roman o gubitku, krivici i mračnoj tajni koja povezuje tri djevojke. Nakon smrti bliznakinje, Aliče ostaje sama u kući pretvorenoj u spomenik prošlosti – sve dok se ne pojavi Egle, zagonetna nova učenica. Na granici stvarnog i natprirodnog, priča vodi u napetu igru identiteta, sjećanja i opsesije.
-
Monument
“U knjizi ‘Monument’, Berislav Blagojević ispisuje dvadeset jednu kratku priču u kojima iskazuje jednu široku paletu interesovanja za različite aspekte stvarnosti, koji se promišljaju i uobličavaju u književni tekst. „Tako, polazeći od postojbine Don Kihota (a svi ozbiljni pisci, na određeni način, nužno referišu na Servantesov roman), pisac kreira i uvodi nas u jedan imaginarni prostor u kome se neprekidno sučeljava sadašnje sa prošlim, gdje se u neskrivenom kritičkom tonu, ali i ironijskom naniru, ukazuje na anomalije ljudske egzistencije na početku trećeg milenijuma; zatim tu je postmodernističko poigravanje sa knjigom, bibliotekom, čitanjem i samim činom stvaranja; dalje, skidanje naslaga istorijske prašine sa dokumenata i njihovo pretakanje u fikciju; emotivno evociranje prošlosti…”
Prof. dr Igor Simanović
-
Mrlje na šanku
„Mrlje” su druga vrsta kolumne, nenametljive zabilješke s kafanskih stolova i šankova, duboko upijene u miris i okus kafane, razmrljane do neprepoznatljivosti nakon bezbrojnih prepričavanja od usta originalnog autora do Dakićevih zapisa. Iz njih zahvaljujući Goranu možete osjetiti onaj jedinstveni miris kafane koji kombinuje alkoholna isparenja, duvan, začine, znoj, parfeme i dezodoranse. Možete čuti u njegovim pričama zveckanja čaša i flaša, pomiješane glasove, isprekidane psovkama i smijehom, zvono telefona, tihe izgovore…. Kada ih čitate imate osjećaj da sjedite s njegovim junacima, ljudima u kafani i iz kafane, svih vrsta i profila, jer kafana brzo briše razlike klasnog ili socijalnog statusa.
Elektronsko izdanje na Novinarnici kupite ovdje.
-
Mulat albino komarac
NAJUŽI IZBOR ZA NIN-OVU NAGRADU
NAGRADA ŠUŠNJARRoman Steve Grabovca “Mulat albino komarac” svjedočanstvo je o jednoj izgubljenoj generaciji. Na samom početku, u djetinjstvu, ta generacija pred sobom kao da ima, bar se tako može činiti onima koji su u to vjerovali, neku budućnost, no umjesto toga, slijedi ratna apokalipsa, upropaštene tinejdžerske godine, a potom, kad dođe nekakav mir, slijedi život bez nade u postapokaliptičnom, postratnom, distopijskom društvu koje danas svi tako dobro poznajemo. “Mulat albino komarac” jedna je od mnogih pripovijesti o prošlosti koju bi najradije svi zaboravili. Radi se o izuzetno čitljivom, ali i tužnom štivu, pisanom iskrenim i jednostavnim jezikom, bez zadrške i bez ikakve naznake politiziranja. Stevo Grabovac napisao je roman koji će se čitati i dugo pamtiti.
Bekim Sejranović
Elektronsko izdanje na Novinarnici kupite ovdje.
-
Nekoliko sitnih uboda
NAGRADA „ČUČKOVA KNJIGA” ZA NAJBOLJU PRVU KNJIGU OBJAVLJENU U 2020.
Ovo nije jednostavna poezija. „Nekoliko sitnih uboda” su sve osim sitni. Sintagma iz naslova jasna je aluzija na istoimenu sliku Fride Kalo (Frida je bila inspirisana člankom u novinama o ubici koji je komentarišući ubistvo svoje žene, koju je višestruko izbo nožem, rekao: „To je bilo samo nekoliko sitnih uboda.”). Autorka uzima ovu rečenicu, već prenapregnutu simbolikom, i stavljajući je u naslov knjige (treba napomenuti da naslov savršeno odgovara zbirci), daje joj dodatna značenja koja korespondiraju sa ranijima. Ubistvom, smrću i bolom. Frida i junakinje Mihaelinih pjesama su one u kojima je nešto ubijeno i to nešto se ispoljava kroz bolna svjedočenja, kod jedne u slikama, a kod druge u pjesmama. One obje poznaju i prepoznaju stvarnost punu nasilja i ne bježe od toga da je posvjedoče.
Tanja Stupar Trifunović
-
-
Nervus vagus i druge priče
Knjiga je sastavljena od tri ciklusa „Pretis lonac”, „Nervus vagus” i „Pisma”. Sve priče, a naročito one u ciklusu „Pretis lonac”, sugerišu nerazriješene emotivne napetosti/odnose/situacije koje kulminiraju u kuhinji i uz jelo. Blagojevićeva ove iskonske, tradicionalne prostore ženskog poslovanja u kuhinji i oko nje postavlja u novu ravan i preobražava u prostore kulminacije ili razrješenja unutarnjih drama svojih junakinja. Ovako ispričane priče otkrivaju novu dimenziju kiselog kupusa, palente ili čekića za meso jer oni prestaju biti hranom ili oruđem u kuhinji, a postaju simbolom pobune, nepristajanja, društvenog raspada, socijalnog statusa.
Ukupno uzevši, „Nervus vagus i druge priče” zbrika je dopadljivih i čitljivih priča koje će snažnim emotivnim nabojem, interesantnim uplivima u svakodnevno i stalnim hodom između tragičnog i komičnog lako pridobiti svoje čitaoce i natjerati ih da naizgled obične stvari sagledaju iz drugačije perspektive.
Tanja Stupar Trifunović
-
-
Ništa se nije desilo
U iznajmljenom stanu student medicine pronalazi spise i novinski materijal prethodnog stanara, novinara Nikole Nenadovića. Ubrzo otkriva da je Nenadović falsifikovao tekstove u ratnoj rubrici „Crni odjeciˮ, koju je uređivao u sklopu fiktivnih „Beogradskih novinaˮ. Roman „Ništa se nije desiloˮ, kako navodi Katarina Kostić, donosi policentričnu, a maestralno uvezanu priču o nivoima zločina u ratu, o odnosu dokumenta i fikcije u istoriji, o jednoj porodici koja preživljava lične i opšte tranzicije, o djetinjstvu devedesetih i mladosti u međuvremenima.
Elektronsko izdanje na Novinarnici kupite ovdje.