Prikaz 1–24 od 34 rezultata
-
Antiklimaks
Talentovani Slobodan Karl živi i piše antiklimaks. Petnaest godina jalovo pokušava da napiše „najbolji roman na svetu” kojim će prekoračiti samozadatu granicu i sebe nazvati piscem – čovekom koji živi isključivo od pisanja. Kao vodič vikend-putovanja, zanimljive ideje pretvara u slabašne završetke, a u odnosu sa ljudima – impozantne prve utiske u razočaranja. Slobodan je ubeđen da su mu za pretakanje talenta u uspeh potrebni materijalna sigurnost i vreme, koji u njegovom životu postoje kao međusobne isključivosti. Nesiguran, utehu nalazi u površnim odnosima. Kada mu se život dodatno iskomplikuje razvodom braka i stanjem u kom se nalazi njegov sin, Slobodan je spreman da uradi ono što jedino može – napiše još jedan prosečan roman koji nikom nije potreban, a njemu ponajmanje. Jedan slučajan susret sa Dušanom Jadrančićem, samozvanim trgovcem rizikom i čovekom naizgled nejasnih namera, iniciraće niz emotivnih i strukturnih promena u Slobodanu koje će ga dovesti na prag uspeha.
Prvih dvadesetak strana pročitajte ovdje.
-
Astragal
Kultni buntovnički roman i klasik francuske književnosti šezdesetih, „Astragalˮ vodi čitaoca u svijet ženskog zatvora, prostitucije, sitnog kriminala i života na marginama Pariza. Bježeći iz zatvora kako bi se domogla slobode, devetnaestogodišnja Ana lomi kost skočnog zgloba – astragalus. Međutim, uspijeva da se domogne najbližeg puta, gdje je sreće Žilijen, i sam sitni lopov, koji joj pomaže da se sakrije i oporavi. Zaljubljuju se jedno u drugo i čine sve što je u njihovoj moći kako bi ostali na slobodi. Anin život ispunjavaju sjećanja na zatvorske dane, strah od ponovnog zatvaranja i trenuci malih radosti, a stalno prisutni osjećaj iščekivanja tjera je da se zapita ima li razlike u životu na slobodi i u zatvoru. Očaravajuće i bezvremensko svjedočanstvo mladalačke pobune, ali i pravi „mali ljubavni romanˮ u kojem se ukrštaju jezik ulice, vrtoglavost ponovo dosegnute slobode i naglašena osjećajnost, „Astragalˮ je odmah po objavljivanju stekao status kultnog djela, a svoju autorku gotovo preko noći učinio slavnom.
***
Ženski Žene? Ona je svoja. Ima jedinstven, prefinjen, poetsko-detektivski izravan stil. Ova poetična pronicljivost – vješta i pročišćena – kola njenim narativom poput uske rijeke koja se lomi preko kamenja; tamna vena koja puca i ponovo se spaja. Albertina, sitna svetica neprilagođenih pisaca.
Peti Smit
-
Beba
U malom poljskom mjestu nadomak Varšave, Stefanija Muter 1944. godine oduzima dvjema skrivenim Poljakinjama zeleni kaput, jedinu toplu stvar koja im je preostala, a potom njemačke okupatore obavještava o mjestu njihovog skrivanja, osuđujući tim činom nesrećnu majku i ćerku na smrt. Pola vijeka kasnije, Danuta Muter rađa fizički deformisanu i mentalno hendikepiranu ćerku Bebu, o kojoj mora danonoćno da brine i kojoj su jedina zanimacija njen kaleidoskopski pogled i izmišljena radio-emisija koja emituje glasove iz prošlosti. Posjeta radnica socijalne službe poremetiće ustaljeni ritam njihovih života te razdvojiti majku i ćerku, a Danutu će potaknuti na put tokom kojeg će, poput kakve moderne Demetre, lutati prestonicom, u haotičnom i bučnom vrtlogu zamršene istorije i sveprisutnog licemjerja. Priča o životu jedne porodice, uznemirujuća i kontroverzna, postaje priča o prošlosti i sadašnjosti jedne zemlje, a od čitalaca traži otvorenost i spremnost na jedno posve drugačije, direktno, glasno i bespoštedno pripovijedanje, poput neke izokrenute apsurdne bajke.
***
„Dobar debi u poljskoj književnosti nije neuobičajen. A kada se pojavi knjiga koja potrese izdavačko tržište i raspali umove čitalaca, kritičari sa nestrpljenjem iščekuju autorovo sljedeće djelo. Nakon čitanja druge knjige Silvije Hutnjik, mogu da odahnem. ʹBebaʹ je veoma uspješan roman, koji potvrđuje književno umijeće autorke.ˮ
Onet
-
Čovjek vuk
UŽI IZBOR ZA NAGRADU EVROPSKE UNIJE ZA KNJIŽEVNOST 2025.
U zabačenom selu Selvanto, na ivici šume, sjenke kriju mračne tajne, a šapat o Čovjeku vuku putuje od usta do usta. Kada nastupe nesreće i beživotna tijela krenu da se pojavljuju, strah i predanja počinju da se prepliću, ali iza mita krije se mnogo mračnija istina. Don Alirio, lokalni učitelj, prije nekoliko godina vidio je nešto što ga je zauvijek promijenilo. Dok se politička elita Selvanta upušta u igre odmjeravanja moći, a crkva skriva svoje grijehe, Alirija progoni sjećanje na strašnu noć kada je nestala jedanaestogodišnja Sabina Ordonjez. Šta se zaista krije u srcu Selvanta? Da li je Čovjek vuk čudovište – ili odraz najmračnijih istina ovog sela?
***
Mihaela Šumić u svom romanu precizno – kao rijetko ko – gotovo dirljivo i lijepo portretiše zlo u čovjeku. Ono ostavlja tragove, poigrava se razumom, uzima obličje mitološkog, hrani se strahovima i predrasudama, iskače pred čitaoca kao Čovjek vuk, spreman da u svakog od nas zarije svoje očnjake. Njen izmaštani Selvanto, u koji nastanjuje glavnog junaka Alirija i njegovu borbu sa zlom, možemo zamisliti kao neki daleki grad u Latinskoj Americi, ali to može biti i bilo koji naš grad gdje stvari funkcionišu slično; prikriveno nasilje, nerazriješene smrti, korumpirani političari i uplašeni ljudi prepušteni stihiji i „višim silama” u koje vjeruju usljed vlastite bespomoćnosti.
Tanja Stupar Trifunović
-
Crvena kuća na ostrvu
Crvena kuća na ostrvu donosi nam nesvakidašnju priču o junakinji Šej, afroameričkoj profesorki udatoj za italijanskog biznismena Senu, koji na ostrvu Naratrani, malom fiktivnom prostoru u blizini velikog ostrva Madagaskar, odlučuje da izgradi raskošnu vilu koju naziva Crvena kuća i za čiju gospodaricu imenuje upravo Šej. Iako je Crvena kuća iz godine u godinu samo vila za odmor, Šej se upušta u odnose sa lokalnim ljudima i njihovom kulturom, a sa novim saznanjima o životu jednog izrabljenog naroda počinje svjesno da se pita kakva je njena uloga u široko rasprostranjenom siromaštvu i nesreći koju doživljavaju pravi stanovnici ostrva. Svako novo poglavlje otkriva nam sudbinu nekog novog junaka, dok istovremeno pratimo Šej, koja s porodicom dvadeset godina posjećuje Naratrani. Kako vrijeme prolazi, njena djeca odrastaju, njen brak se urušava pod teretom suštinske nepodudarnosti, a njeni odnosi s lokalcima, posebno s glavnom kućepaziteljkom Velikom Bertin, produbljuju se i otkrivaju mrežu snažnih i neraskidivih veza. Oslanjajući se na tradiciju građenja literarnih svjetova u romanima kao što su Kuća duhova Izabel Aljende i Amerikana Čimamande Ngozi Adiči, Andrea Li uvodi nas u prostor gdje se prepliću kulture, rase i klase i preispituje postkolonijalne teme te idealizovanje tropskog raja.
***
Li prikazuje ženu koja se suočava sa protivrječnostima koje joj život istovremeno i olakšavaju i otežavaju i koja pokušava da otkrije gdje pripada i gdje je njeno mjesto u svijetu.
The New York Times
Predivan narativ koji je možda samo Li mogla da konstruiše — ambiciozan pokušaj da se fikcija upotrijebi za istraživanje stvarnosti svijeta podijeljenog rasom i klasom.
The Washington Post
-
Dalj
„Ovom knjigom autor svom (a time i svakom drugom) djetinjstvu vraća dubinu, bogatstvo i svu složenost života koji buja, ’uprkos svemu’. Da, u njegovom romanu negdje daleko grmi topovska kanonada, zavijaju sirene za uzbunu, čuju se puščani hici, pronose se vojničke uniforme i tegle se puške na ramenima, ali to ne sprečava jedno djetinjstvo da buja i ushićeno živi, tragajući za ostrvcima radosti i uživanja, povijajući se pod naletima božanskih tajni: odrastanja, drugarstva, ljubavi… ’Plave vode mutnoga Dunava’ – formula je na kojoj funkcioniše ova proza, koja pulsira snagom svoje životnosti, kako preciznosti i jezgrovitosti izraza, tako i slikovitosti prizora i uzbudljivosti asocijacija.”
Mirko Demić
Prvih 20 strana romana možete pročitati na ovom linku.
-
Drugi album
Neva Valečić uspješna je i ostvarena ličnost, savremena žena s bezbroj lica i uloga, koja u svom životu-predstavi ima sve što joj je potrebno da bi bila srećna. Neva Valečić, junakinja-dvojnica, izgubljena je u svim prošlim i sadašnjim htijenjima pa svoje usamljenosti pokušava utomiti ležernim seksom, nemogućim vezama, žamorima i klupskim gužvama. I jedna i druga potražiće sebe u nizu nužnih, komičnih i bolnih odluka, uz koje će, svaka za sebe, preispitivati prirodu majčinstva, površnih međuljudskih odnosa i generacijskih biljega. Nada Kaurin Knežević nastavlja ironično i britko da se igra modernim pojmom sreće, ovaj put kroz dva do srži ženska iskustva – gubljenje identiteta i povratak sebi.
***
„Roman u kojemu se tako panično i grčevito traga za srećom koja je jedna od najopasnijih fatamorgana našega doba i izvor svake moguće sebičnosti i nesreće. Likovi ovdje kao da su uvjereni da imaju pravo na drugi život, drugi pokušaj, neki svoj paralelni život i album. Jetko, duhovito, istinito.”
Zoran Ferić
„Povratak u stvarnost, u tekst, u priču, redovito je sunovrat u dubinu vlastita ponora. Humor je ono što nas odatle spašava, autoričina iskrenost i prepoznatljivost tragikomičnih situacija. Ljubav je ono što spašava – iako je ona glavni ʼproblemʼ objema junakinjama, ujedno je i njihovo rješenje.”
Maja Klarić
-
Guguto memeto
NAGRADA „MALENI CVET“ ZA NAJBOLJU KNJIGU ZA DJECU I MLADE 2023.
Knjiga koja nas vodi u Selo na rubu razuma, u svijet igre, smrtnosti i ljubavi. Nesvakidašnje dirljiv podsjetnik na istinsku moć riječi i priča.
***
„Osvedočeno dobri mladi pripovedač, Stefan Tićmi, pred čitaoce donosi novu uzbudljivu prozu – novelu Guguto memeto, pripovest temeljenu na iskustvima najbolje domaće fantastičke literature. Ovo delo otvara neke od ključnih tema u čovekovom odnosu prema svetu nejasnih sila i verovanja, provocira zapitanost nad igrom uzroka i posledice, budi ontološku jezu. Suptilnim unošenjem etnoloških elemenata u priču, autor gradi folklorno-mistični ambijent, ukidajući jasne granice između prostora stvarnosti i uobrazilje, između jednoličja svakodnevice i duha ritualnih praksi.”
Dejan Aleksić
„Jezik kojim se gleda i kazuje ovaj filmovani roman je sa one strane praktične trivijalnosti, emituje vesti iz nesvesti, aludira na rane traumatizme, uvodi u odgovornost zrelog doba, stvarnu ili imaginarnu, ali ostaje u lakoći igre: sve je tako prosto i sve je tako slutno i nedoslutno.”
Dr Zoran Antić, ESP
„Tićmi čitaocima daje jedino i sve što zaista poseduje: svoj svet mašte i priviđenja. Njegove bajkolike priče iz Sela na rubu razuma bolje oslikavaju način na koji živimo nego različite ʼstvarnostiʼ sveta koji nas okružuje. Razigranim jezikom vodi nas na put sa periferije racionalnog do epicentra smisla. Ovo nije priča na kakvu ste navikli, ovo je stotinak strana duga opomena.”
Radmila Petrović
-
Ka dnu
Svojim drugim romanom, Ana Bolava vraća nas u atmosferu svakodnevnog života u jednom malom mjestu na jugu Češke, ali ovog puta, umjesto sunčanih popodneva i livada punih ljekovitog bilja, čekaju nas prvi zimski mrazevi, neprohodne močvare obavijene sablasnom maglom, motiv zločina i tragične sudbine brojnih likova. Polaznu tačku u radnji romana predstavlja otkriće tijela nestale učiteljice u močvarnoj oblasti izvan centra grada, ali motiv zločina u malom mjestu samo je jedan od tokova priče. Autorka vješto gradi mrežu uvjerljivih likova, poput djevojčice Anjičke i samohrane majke Milade, koja radi u obližnjoj fabrici za preradu mesa živine, lokalnog novinara Petra Maleka, koji u priči o iznenadnom pronalasku leša vidi priliku koja se javlja samo jednom u životu ili Hane, koja se vraća u rodni grad, u staru kuću iz djetinjstva, ne bi li našla odgovore na mnoga pitanja iz prošlosti. Sudbine likova se prepliću i presijecaju, a prikaz života u malom gradu, autorki je poslužio kao povod da se dotakne mnogih tema – društvenih i ličnih.
Prvih 25 strana romana možete pročitati na ovom linku.
-
Lažni zec
Prvi roman meksičke spisateljice Fernande Melčor – prvijenac koji jasno najavljuje poetičku originalnost jednog od najpopularnijih književnih glasova Latinske Amerike. „Lažni zec” isprepletena je i dirljiva priča o patološkoj strasti, neostvarenom dosegu i ljudima riješenim da u perpetualnom nedostatku boljeg – sami sebe ponište. Kada Andrik odluči da zauvijek napusti tetku Idaliju, koja je koristila svaku priliku ne bi li ga kaznila za „njegovu izopačenost”, upoznaje čovjeka pod čijom prisilom ulazi u krugove prostitucije i nasilja. Za to vrijeme Zahir, Idalijin drugi nećak i jedina dobra stvar u Andrikovom životu, ne preza ni od čega kako bi pronašao Andrika i vratio ga na sigurno. S njima se naizgled mimoilaze Vinisio i Paći, dvojica prijatelja zaustavljena na sopstvenim životnim prekretnicama. Njihove sudbine prepliću se pred čitaocem i otkrivaju povezanosti koje su skrivene i samim likovima. „Lažni zec” je književni osvrt na muškost i nepomirljiv jaz između uloge i čovjekove suštine. Hrabro pisanje s istančanim osjećajem za zamršene međuljudske odnose i začetak važnog dijaloga o odgovornosti pojedinca i zajednice. Roman-preteča i provokativna najava „Sezone uragana”.
-
Mjera vremena
Roman Mjera vremena italijanskog autora Đanrika Karofilja našao se 2020. godine u užem izboru za nagradu Strega, najprestižniju italijansku književnu nagradu. Riječ je o jednoj napetoj sudskoj drami smještenoj na jugu Italije, ali to je ujedno i priča o strasti i protoku vremena. Roman je objavljen 2019. godine i jedno je od djela iz serije koja prati život advokata Gvida Gverijerija. U ovoj knjizi, u njegovu kancelariju dolazi Lorenca, žena s kojom je Gverijeri imao aferu tridesetak godina ranije i koja predstavlja njegovo svojevrsno prvo veliko razočaranje u ljubavi. Lorenca je sada samohrana majka i nalazi u se u velikoj nevolji. Naime, njen dvadesetpetogodišnji sin Jakopo je smješten u zatvor, i to pod optužbom za ubistvo. Advokat Kostamanja, koji ga je branio u prvostepenom postupku, preminuo je, tako da Lorenca sada traži od Gvida da brani njenog sina u žalbenom postupku. Gvido pristaje da brani Jakopa, ali ubrzo shvata da je slučaj u koji se upustio posebno trnovit. Droga, narko-dileri, telefonska prisluškivanja, obračuni mafijaških klanova samo su neki od elemenata koji postaju važni za dalji razvoj toka romana i pokušaj otkrivanja istine, ali posebno treba istaći namjeru autora da nam što vjernije približi prirodu samog sudskog postupka.
„Karofiljo, oslanjajući se na svoju profesionalnu pozadinu, ističe se u opisivanju svakodnevnih sudskih postupaka na načine koji zadivljuju čitaoca.”
Tom Nolan, Wall Street Journal
Prvih 25 strana romana možete pročitati ovdje.
Roman je dostupan i u kompletu ITALIJANSKI NOAR.
-
Mladoženja i mlada
FINALE RUSKOG BUKERA 2015.
Marat, mladi advokat, vraća se iz Moskve u svoje rodno selo u Dagestanu, a njegovi roditelji već su rezervisali salon za svadbeno veselje iako još uvijek nisu našli odgovarajuću nevjestu za svog sina. Patja, koja se takođe iz Moskve vraća u kuću svojih roditelja, pokušava da pobjegne od Timura, s kojim se prethodnih mjeseci dopisivala, a koji se u stvarnosti ispostavio potpuno drugačijim. Na radost njenih roditelja, Timur je izrazio želju da je zaprosi, ali Patja svim silama nastoji da izbjegne tu nesrećnu okolnost u kojoj se zatekla. U sveopštem haosu ogovaranja te ljubavnih, vjerskih, političkih i kulturoloških tenzija i razmirica koje zaokupljaju mještane, Maratovi i Patjini putevi se ukrštaju i oni se zaljubljuju. Pohlepa, korupcija, kultovi ličnosti, žudnja i želja za moći ostavljaju traga na sudbinama svih junaka. Koliko prostora u takvom svijetu ostaje za ličnu sreću?
Alisa Ganijeva, jedan od najzanimljivih glasova savremene ruske književnosti, ispisuje ovu višeslojnu priču o ljubavi i sudbini, kako nježnim, tako i pomalo ljutitim i buntovnim jezikom. Njeno pisanje, bogato dijalogom i komičnim, često bizarnim scenama, prikazuje nam sliku društva u kome se sukobljavaju Istok i Zapad, moderno i tradicionalno, lično i kolektivno.
***
Ganijeva dočarava svijet pun čudnih, komičnih i opasnih likova koji izgledaju kao rezultat literarnog ukrštanja “Dobrih momaka” i “Moje velike mrsne pravoslavne svadbe”.
The Guardian
-
Moja sestra
FINALE NAGRADE „ĐUZEPE BERTOˮ
Otkako je njena sestra bliznakinja izgubila život u tragičnoj nesreći na moru, i to pred njenim očima, mlada Aliče našla se potpuno sama: otac je napustio porodicu, majku je u potpunosti obuzela žalost, a prijatelji su se udaljili. Dane provodi u školi i kod kuće, okružena šumom talasa koji zapljuskuju ostrvo, ćutanjem ili izlivima bijesa svoje majke, koja je – po svemu sudeći – smatra krivom što je nadživjela Matilde. A onda, jednog dana, na čas dolazi Egle – djevojka koja se pojavila niotkuda i koja je tako slična njenoj sestri. Da li bi upravo Egle mogla da unese dah svježine u zagušljivi spomenik u koji je majka pretvorila kuću, među uramljene fotografije, nedodirljive relikvije i prostorije u koje je zabranjeno kročiti? Međutim, Aliče ne uviđa da se nešto zlo i tajanstveno krije unutar Egle – sjenka koja tajnovitim nitima spaja nju i Matilde i koja će rasti, iz sata u sat, dok ne proguta sve oko sebe. Foska Salmazo stupa na književnu scenu s romanom u kojem žive dobro poznati i sablasni odjeci Širli Džekson. „Moja sestraˮ vodi čitaoca na put između nesagledive stvarnosti i zavodljivog ludila, između carstva živih i ponora nepoznatog.
***
Pišući sa inteligentnom i odmjerenom strašću, Foska Salmazo odaje utisak kao da je pročitala i sažvakala psihološke romane Džojs Kerol Outs, a posebno knjige jedne druge velike američke autorke – Širli Džekson.
La Lettura
-
Mulat albino komarac
Roman Steve Grabovca “Mulat albino komarac” svjedočanstvo je o jednoj izgubljenoj generaciji. Na samom početku, u djetinjstvu, ta generacija pred sobom kao da ima, bar se tako može činiti onima koji su u to vjerovali, neku budućnost, no umjesto toga, slijedi ratna apokalipsa, upropaštene tinejdžerske godine, a potom, kad dođe nekakav mir, slijedi život bez nade u postapokaliptičnom, postratnom, distopijskom društvu koje danas svi tako dobro poznajemo. “Mulat albino komarac” jedna je od mnogih pripovijesti o prošlosti koju bi najradije svi zaboravili. Radi se o izuzetno čitljivom, ali i tužnom štivu, pisanom iskrenim i jednostavnim jezikom, bez zadrške i bez ikakve naznake politiziranja. Stevo Grabovac napisao je roman koji će se čitati i dugo pamtiti.
Bekim Sejranović
NAJUŽI IZBOR ZA NIN-OVU NAGRADU
Prvih 27 strana romana možete pročitati ovdje.
Elektronsko izdanje na Novinarnici kupite ovdje.
-
Nesvjesni svjedok
Devetogodišnji dječak pronađen je mrtav na dnu jame u blizini popularnog odmarališta na jugu Italije. Abdu Tijam, senegalski prodavac koji radi na plaži u blizini mjesta gdje je dječak posljednji put viđen, optužen je za zločin, a njegova djevojka obraća se advokatu Gverijeriju sa molbom da ga brani. Optuženi u prvi mah poriče da poznaje ubijeno dijete, a ipak je dječakova fotografija pronađena u njegovom stanu. Vlasnik obližnjeg kafića insistira na tome da je vidio Tijama nedaleko od plaže na dan ubistva, iako Tijam tvrdi da je u to vrijeme bio kilometrima daleko. Gotovo svi dokazi ukazuju na to da je Abdu Tijam kriv i da treba prihvatiti skraćeni postupak, ali Gverijeri, koji istovremeno prolazi kroz ličnu krizu, odlučuje da dokaže nevinost svog klijenta. Prvijenac Đanrika Karofilja nije samo sudska drama, ovo je fascinantan i dinamičan uvid u italijanski pravni sistem, ali i slojevit portret junaka koji je pokupio simpatije čitalaca širom svijeta. Roman koji je doživio preko 100 izdanja!
***
Zapanjujuće! Gverijeri je divno uvjerljiv lik; možemo vidjeti njegovu mrzovoljnost, ali i apsurdnost njegovog sumornog života, ranjivost i cinizam protkan samozatajnim humorom. Jednako impresivan je i društveni portret koji Karofiljo prikazuje. Upravo uvjerljivost prikazanog okruženja i ljudskost advokata čine ovaj roman sudskom dramom nesvakidašnjeg kvaliteta.
The Times
-
Ništa se nije desilo
U iznajmljenom stanu student medicine pronalazi spise i novinski materijal prethodnog stanara, novinara Nikole Nenadovića. Ubrzo otkriva da je Nenadović falsifikovao tekstove u ratnoj rubrici „Crni odjeciˮ, koju je uređivao u sklopu fiktivnih „Beogradskih novinaˮ. Roman „Ništa se nije desiloˮ, kako navodi Katarina Kostić, donosi policentričnu, a maestralno uvezanu priču o nivoima zločina u ratu, o odnosu dokumenta i fikcije u istoriji, o jednoj porodici koja preživljava lične i opšte tranzicije, o djetinjstvu devedesetih i mladosti u međuvremenima.
Prvih 27 strana knjige možete besplatno pročitati ovdje.
Elektronsko izdanje na Novinarnici kupite ovdje.
-
Paradajs
ŠIRI IZBOR ZA MEĐUNARODNU BUKER NAGRADU
Unutar luksuznog stambenog kompleksa Paradajs, dvojica neprilagođenih tinejdžera se krišom sastaju i provode vrijeme opijajući se, dijeleći mračne fantazije i kujući planove koji bi ih mogli odvesti ka ostvarenju snova. Franko Andrade, jedan od stanovnika u Paradajsu, usamljeni i gojazni mladić ovisan o pornografiji, opsesivno razmišlja o zavođenju komšinice Marijan, udate žene i majke dvoje djece. Polo, jedan od zaposlenih u kompleksu, sa druge strane, mašta o tome kako da napusti iscrpljujući posao i dom, u kojem živi sa majkom i rođakom Zorajdom. Franko i Polo, na prvi pogled, djeluju kao potpuno suprotstavljeni, ali povezuje ih njihovo stremljenje ka onome što misle da zaslužuju, a što im je uskraćeno. Suočeni s tom spoznajom, oni kuju plan koji počinje kao bezumna šala, ali prelazi u jednu duboko mračnu opsesiju koja izmiče kontroli.
***
Melčor pokazuje kako nasilje i mizoginija dotiču sve slojeve društva, čak i zajednice za koje se smatra da su zaštićene kapijama, čuvarima i novcem.
Harvard Review
U „Paradajsuˮ, kao i u prethodnom romanu, autorka nudi portret bolesnog društva naviknutog na sopstvenu okrutnost i koristi dugačke pasuse i gipke rečenice, uvijek u ritmu živog govora… U svijetu Fernande Melčor nema otpora nasilju. Sve što romanopisac može ponuditi, kao da predlaže, jeste da dugo i bespoštedno posmatra pakao koji smo stvorili.
New Yorker
-
Penelopina disciplina
Penelope Spada je bivša javna tužiteljka, koja se izdvajala upornošću, inteligencijom i hrabrošću, a zatim je misteriozna nesreća dramatično okončala njenu karijeru. Jednog dana dolazi joj muškarac koji od nje traži da preuzme slučaj ubistva njegove žene. Đulijana Baldi jedne večeri nije se vratila kući, a njeno tijelo pronađeno je sljedećeg dana na periferiji grada. Istraga nije dala nikakve rezultate, predmet je arhiviran, ali mužu je na teret stavljena sumnja da je počinilac zapravo on. Penelope, nakon prvobitnog odbijanja, ipak prihvata da se pozabavi slučajem, i to na insistiranje jednog starog prijatelja, novinara crne hronike koji je cijelu priču pratio od samog početka. Tako počinje uzbudljiva istraga koja vijuga nepoznatim ulicama Milana i koja će na vidjelo iznijeti brojne samo naizgled zakopane tajne.
***
„Đanriko Karofiljo stvara žensku figuru sa epskim crtama. Žena puna ljutnje i bolne ljudskosti. Lik koji ostaje u našim srcima i nakon zadnje stranice i neočekivanog kraja.”
„Stilski tečan i jasan, roman koji se može pročitati u dahu!”
-
Petodinarke
Ova knjiga zaslužuje pažnju i pozitivne kritike prije svega zato što predstavlja jedan snažno angažovan antiratni podsjetnik na izbjegličku muku, na zaboravljenu sirotinjsku kolonu, na nevolju od koje je, čini se, i Bog digao ruke. Bez imalo uljepšavanja i idealizacije, često svojstvenih književnosti posvećenoj djeci, naturalističkim rafinmanom reklo bi se, Dakić bilježi i književno oblikuje svoja sjećanja. Knjigu „Petodinarkeˮ odlikuju pripovjedačko višeglasje i vješto organizovan autoreferencijalan tekst. U njoj se dodiruju i prepliću različite sudbine, priče i ispovijesti. Teku doslovno iz nekoliko rukavaca, kao prema Dunavu, i slivaju prema Željku Niševiću i njegovoj životnoj priči, njegovom diskretnom herojstvu. Teku poput pojedinačnih izbjegličkih sudbina koje su se slile u neizbrisivu kolonu magistralnog puta novije istorije.
Saša Šmulja
Prvih 30 strana romana možete pročitati ovdje.
Elektronsko izdanje na Novinarnici kupite ovdje.
-
Poslije zabave
NIN-OVA NAGRADA ZA NAJBOLJI ROMAN GODINE 2023.
NAGRADA „VLADAN DESNICA” ZA NAJBOLJI ROMAN 2023.
UŽI IZBOR ZA NAGRADU „MOMO KAPOR”
Roman o ocu, roman o zločinu, roman o porodici, roman o prijateljstvu, roman o odrastanju, totalni roman! S temom dvojništva, velikom kakva jeste u našoj književnosti, kakvu čitamo kod Danila Kiša uostalom, pisac uokviruje tematski različite segmente koji ovu knjigu čine presjekom jednog života. Tako osvijetljene momentume uokviruje dvojništvo oca i sina, figura prvog pisca i onog koji nasljeđuje – dar, spisateljsku osjetljivost i zaostavštinu, naređenje da se nepravdama suprotstavlja otvorenim srcem i jednom pisaćom mašinom. Poslije zabave, mada kompoziciono osmišljen u pet dijelova, počinje jednom rečenicom, jednim motom, neizostavnim i suštinskim citatom koji daje kolor i uspostavlja ton cijelom narativu: „I onda počinje oluja govana“. Tako je jednom rekao Roberto Bolanjo i bespovratno osvijetlio pravac drugom piscu. A oluja Steve Grabovca velika je i strašna u pokušaju da se dekonstruiše sjećanje, niz uspomena (ili privida) koje, napokon prizvane, spasavaju i istovremeno ogoljuju svijest do njene nemoćnosti.
I u ovom romanu čitalac će prepoznati sve ono što Stevu Grabovca čini jedinstvenim regionalnim piscem – jednostavni a veliki lirizam, beskrajno srce, misaona širina da se svaka stvar osvijetli prije no što se osudi, nesposobnost da se čovjek zarobi u malodušnost i uskogrudost ratnih i postratnih narativa. Stevo Grabovac je još jednom uspio izgovoriti sve naše tuge, misaone ćorsokake, ljubavi i usamljenosti, s onakvom iskrenošću i nepretencioznošću, s onakvom lakoćom izraza koju je lakše osjetiti negoli objasniti.
-
Pre poplave
Ana Bolava romanom „Pre poplave” zaključuje slobodno uvezanu trilogiju o sudbinama nesvakidašnjih junaka u malom češkom mjestu Rečovicama. Hanu Strnadovu, junakinju koju smo upoznali u prethodnom romanu, više privlači podvodni svijet nego međuljudski odnosi u gradu, a njenu vilu na obali rijeke posjećuje nepoznati gost koji, po svemu sudeći, ne pripada zemaljskom svijetu. Doktorka Ratka Borski stiže vozom u Rečovice kako bi posjetila svoju pacijentkinju i na sopstvenoj koži osjeća sudar pomalo naivne i idilične predstave o životu u malom gradu sa surovom stvarnošću. Anonimna pisma stižu u pilanu porodice Vavra i dani počinju da imaju ukus pokvarene ribe. Ana Bolava ovaj roman, u kojem oživljava mitove o vodenim bićima, posvećuje rijekama i svim njenim stvorenjima. Značaj rijeke sada je dostigao vrhunac i upravo ona igra jednu od centralnih uloga u rješavanju zakomplikovanih sudbina junaka. Rijeka živi svojim životom. Poslije duge suše, nivo vode neočekivano raste i vraća stanovnicima ono što su u nju neljubazno bacili tokom godine. Donosi li nadolazeća poplava samo razaranje ili će junaci Ane Bolave sveprisutni miris pokvarene ribe zamijeniti makar i nagovještajem srećnog kraja?
-
Pripovedač
OD DOBITNICE NAGRADE MAGNEZIJA LITERA ZA NAJBOLJE PROZNO DJELO
Mračna priča o porodičnim tajnama i legendama koje odbijaju da umru.
Braća Jahim i Vitek odrastaju u sumornom provincijskom mjestu, rastrzani između porodičnih trauma i legende o tajanstvenom biću skrivenom u dedinom vrtu u Bjestvinama koja će neraskidivo uvezati živote nekolicine prijatelja. Kada se, godinama kasnije, vrate u Bjestvine da se suoče s prošlošću, shvatiće da neke priče nikada ne prestaju – one rastu, hrane se strahovima i preuzimaju kontrolu. Ali šta ako odbiju da postanu dio priče koju im je namijenila sudbina? Šta ako se pobune protiv sopstvenog pripovjedača? U svom najambicioznijem romanu do sada, dobitnica nagrade „Magnezija literaˮ spaja mit i pripovjedačko poigravanje, gradeći atmosferu napetosti i nemira. „Pripovedačˮ je tajanstvena, mračna i zavodljiva slagalica o pripovijedanju i granicama stvarnog, hipnotišuće štivo koje će vas opsjedati dugo nakon posljednje stranice.
Bolava ovim romanom potvrđuje ono što je već pokazala u ranijim djelima: da je izuzetna pripovjedačica. Njen stil je bogat, gust i istovremeno prelijep, izaziva sva čula – kada piše o bolu, gotovo ga osjećamo; kada opisuje vazduh, možemo ga pomirisati. U svega nekoliko rečenica vraća nas u djetinjstvo, u ljetnje raspuste kada smo željno iščekivali šta nas čeka iza horizonta.
— HANA HRASTOVA
-
Privremena savršenstva
Gvido Gverijeri je dobrodušni, usamljeni i pomalo smotani advokat iz Barija kojem se nerijetko dešava da na sebe preuzme zadatke koji više odgovaraju jednom detektivu nego advokatu. U ovom romanu za pomoć mu se obraćaju roditelji jedne nestale djevojke. Manueli Feraro se izgubio svaki trag jedne nedjelje prije više od šest mjeseci. Karabinjeri su sproveli detaljnu istragu koja nije otkrila ništa konkretno, a javni tužilac se sprema da zatvori istragu. Očajni roditelji od Gverijerija traže samo da prođe kroz istražna dokumenta i vidi da li postoji nešto što je karabinjerima možda promaklo, neka slamka spasa, bilo šta što bi se moglo sugerisati javnom tužiocu kako ne bi zatvorio istragu te time i definitivno stavio tačka na njihove nade da će saznati šta se desilo s njihovom ćerkom. Polazeći od tih dokumenata on započinje sopstvenu istragu koja će ga odvesti mnogo dalje nego što je i sam očekivao.
Prvih 29 strana možete pročitati na ovom linku.
Roman je dostupan i u kompletu ITALIJANSKI NOAR.
-
Razumne sumnje
Od branioca Gvida Gverijerija traži se da se pozabavi žalbom Fabija Paoličelija, koji je osuđen na šesnaest godina zatvora nakon što ga je, dok se s porodicom vraćao s odmora provedenog u Crnoj Gori, zaustavila policija i u njegovom autu otkrila četrdeset kilograma kokaina. Uvjeravanja da droga nije njegova i da mu je sve podmetnuto nemaju efekta, tako da, pritisnut okolnostima, on priznaje krivicu kako bi njegova žena i dijete bili pušteni na slobodu. Na kraju mu jedina nada ostaje advokat Gvido Gverijeri, kojeg moli da preuzme njegovu odbranu u drugostepenom postupku. No, došavši u zatvor, Gverijeri u njemu prepoznaje batinaša iz neofašističkih odreda koji ga je pretukao u mladosti. Tek intervencija Paoličelijeve prelijepe supruge, dijelom Japanke, konačno poljulja Gverijerijevo opiranje. Rastrzan između etičke obaveze da pruži profesionalnu odbranu nekome ko je nije imao te vlastitih sjećanja i želje za osvetom, Gverijeri prihvata slučaj, nesvjestan na koliko će mu načina on izmijeniti život.
***
„Novi čitaoci, kao i oni koji se iznova vraćaju i uživaju u priči o inteligentnom, promišljenom i posvećenom advokatskom heroju ili u pravnom trileru umjerenog tempa, sigurno će uživati i u ovom romanu iz serije o advokatu Gverijeriju.”
Buklist
„Karofiljo piše britke romane s dozom ironije koji su, koliko pravni trileri, toliko i ljubavne priče i filozofski traktati.”
Njujorker