Dobro došli!
Telefon: +387 66 916 202
Razgovor s autorima: BORISLAV VUKOJEVIĆ I VUK VUČETIĆ

Razgovarali smo sa Borislavom i Vukom povodom objavljivanja knjige U džepovima medijske stvarnosti, novog naslova u okviru naše edicije publicistike Metamorfoze.

Kada je nastala ideja za objavljivanje knjige i kako ste pravili selekciju tekstova koji će ući u 6 poglavlja ove publikacije?

Borislav: Još od 2014. godine sam počeo objavljivati tekstove iz oblasti medijske i informacijske pismenosti, ali sam još tada znao da je čitaocima često teško da shvate kontekst bez sistemskog uvida u probleme. Ideja za knjigu se javila početkom 2019. godine, kada sam htio objaviti samostalno svoje autorske radove. Međutim, uvidio sam da na određen način nemam cjelinu jer se određenim oblastima nikako nisam bavio. Tada sam bio na raskrsnici: da li da samostalno napišem serijal tekstova koji nadopunjuju prvobitne; da li da pronađem drugog autora koji se bavi onim čemu ja nisam posvetio dovoljno pažnje? Tako sam došao na ideju da Vuk i ja objedinimo sve tekstove koje smo stvarali 7 godina, pa da ih uredimo prema temama. Tako je tekao proces selekcije, Vuk i ja smo jako dobro znali o čemu je pisao ovaj drugi, pa nije bilo mnogo teško da sklopimo cjelinu. Jedino nismo zadržali tekstove koji se nisu uklapali u cjelinu.

Vuk: Ista ideja o objavljivanju kompilacije naših tekstova se, čini mi se, paralelno razvijala kod obojice a da o tome nismo znali jer od svakodnevnih obaveza nismo stigli ni da razgovaramo mnogo o ovim temama. Ipak, kao što to obično bude, jedan poziv mijenja sve. Tako da sam jednog vrelog ljetnjeg dana prije dvije godine pozvao Boru i predložio mu da pokušamo napraviti neku kompilaciju naših zajedničkih tekstova. On je odgovorio da je to isto imao u planu i brzo smo se dogovorili oko svega. Međutim, kada smo sve tekstove koje smo objavili u prethodnih nekoliko godina spakovali u jedan dokument, shvatili smo da ima previše materijala i počele su slatke muke selekcije. Selekcija je išla spontano i prirodno, a osnovni kriterijum za odabir tekstova bio je kvalitet. Manje kvalitetni tekstovi su ispadali iz “reprezentacije tekstova”, tako da smo relativno lako došli do ovog broja tekstova koji se trenutno nalazi u knjizi.

Na koje to društvene i medijske fenomene najviše obraćate pažnju? I zašto?

Borislav: Medijski svijet u informacionom društvu u kojem živimo toliko je dinamičan da je nemoguće uhvatiti gdje je početak a gdje kraj. Efekti koje pružaju nove medijske tehnologije mogu biti i pozitivni i negativni, pa je publika često zbunjena. Ja, lično, najviše sam se bazirao na nove medijske fenomene, jer smatram da publika treba da bude upoznata sa potencijalnim prednostima i nedostacima. Na primjer, sjećam se histerije koja je bila očigledna kada se pojavila informacija kako će bitkojn da promijeni ekonomiju. Međutim, veliki dio publike nije imao dovoljno informacija o tome šta je u stvari bitkojn. Svojim pristupom sam pokušao da te teme približim, kako bi publika mogla da donosi kvalitetne životne odluke. Isto tako, nove društvene mreže poput TikTok-a naprave trenutni bum, pa je naš zadatak bio da ponudimo perspektivu.

Vuk: Mislim da treba sagledavati medije kao cjelinu. U tom smislu mi smo pokušali da, analizirajući pojedinačne medijske fenomene, zapravo ukažemo na široku lepezu tema koje se tiču medija i sa kojima su mediji povezani. Čitavom knjigom zapravo provijava ideja da medije ne treba shvatati kao bilijarske kugle koje utiču na publiku i pojedince tako što udaraju u njih. Naša percepcija jeste da su mediji bilijarski sto na kojem se odigrava društvena stvarnost. Dakle, mediji nisu akter, već okruženje koje ne utiče direktno na naše ponašanje već favorizuje i pospješuje određena ponašanja u odnosu na druge i tako potvrđuje postojeće ili usmjerava stvaranje nekih novih društvenih obrazaca. Recimo, Instagram ne utiče na to kako će se svi korisnici ponašati, ali svojim postojanjem on pospješuje razvoj vizuelne kulture u kojoj osnovno pravilo glasi “biti znači biti primjećen”. Generalno, može se reći da analizirajući medije mi zapravo pokušavamo da analiziramo stvarnost koja je danas dominantno medijski posredovana.

Kroz cijelu knjigu insistirate na kritičkom mišljenju čitalaca i konzumenata. Zašto je, ukratko, važno razvijati jednu distancu prema svijetu koji nas okružuje?

Borislav: Kritičko mišljenje se često pogrešno upotrebljava, zbog toga smo mnogo insistirali na tome. Publika često bukvalno shvata poziciju kritičkog mišljenja, pa odu u drugu krajnost koju nazivamo cinizam. Sumnja se u sve, teorije zavjere su svuda, neko nam nešto krije, svako ima svoj plan, svi smo žrtve i tako dalje. Ali kritičko mišljenje nije cinizam, ili što bi mladi danas rekli “cancel” kultura – mi kao autori zastupamo stanovište da je kritičko mišljenje stil života u kojem pojedinac razvija filtere kroz koje posmatra informacije. Filteri znače da pojedinac ne mora da ulaže cijeli dan u analizi medijskog okruženja, nego da razvije svijest o indikatorima koji treba da aktiviraju više pažnje.

Vuk: Ja mislim da nije potrebno stvarati bilo kakvu distancu prema svijetu koji nas okružuje, već upravo suprotno, potrebno je približiti se što više tehnološko medijskom svijetu kako bi se bolje razumjeli njegovi načini funkcionisanja, izazovi, prilike. Upravo je za takvo razumijevanje sveukupne stvarnosti potrebno razvijati kritičku svijest. Ta vrsta kritičke osviještenosti zapravo pomaže da se bolje orijentišemo u informacionoj gužvi i medijskoj džungli, kako bismo donosili kvalitetno informisane odluke.

Kako na našem podneblju razvijati kritičko mišljenje? Kroz koje institucije?

Borislav: Kritičko mišljenje se razvija od malih nogu, tj. kroz primarnu socijalizaciju. Formalne institucije, pogotovo obrazovne, mogu da budu pogodno tlo za razradu kritičkog mišljenja, ali je to jako teško raditi kada mladi zanemaruju takav oblik razmišljanja. Nažalost, formalno obrazovanje najčešće ne ide u korak s vremenom, pa ponekad bude kasno, jer dinamika društvenih promjena nikoga ne čeka. Reprodukcija znanja ne razvija kritičko mišljenje, već vještinu memorije, što nikako nije isto. Mladima se kroz formalne institucije mora dati više prilika za propitivanje, izražavanje, kreativnost, problemsko rješavanje itd.

Vuk: Kritičko mišljenje je, kao što smo rekli, svojevrsni kategorički imperativ savremenog društva. Zbog toga je potrebno da se praktično svi društveni akteri uključe u razvoj kritičke svijesti. Tu prije svega mislim na porodicu, školu, okolinu, medije, ali i institucije koje donose odluke, zakone i sl. U društvima u kojima postoji nizak nivo medijske pismenosti kao što je naše, to predstavlja dodatno opterećenje da se stvari mijenjaju. Tako da je dosta toga na leđima entuzijasta i pojedinaca, nevladinih organizacija, međunarodnih fondacija koje se na svoj način trude da stvari pomjere sa mrtve tačke. Ipak, bez sistemskog pristupa i sistematskih rješenja mislim da će se stvari teško promijeniti na bolje.

Kome je namijenjena ova knjiga?

Borislav: Knjiga je namijenjena prvenstveno studentima i studentkinjama koji studiraju različite oblasti u društvenim naukama. Međutim, važna ciljna grupa su i roditelji koji često nemaju vremena da isprate sve nove medijske trendove. Knjiga nije pisana strogo akademskim jezikom, tako da zainteresovana publika može pratiti. Upravo to smatram i najvećom prednošću ove knjige – ovo je knjiga za svakoga, a ne za nekolicinu. Naravno, u duhu zagovaranja kritičkog mišljenja, pozivamo publiku da ne bude pasivna, nego da diskutuje sa nama.

Vuk: Knjiga je namjenjena praktično svima koji znaju da čitaju. Tekstovi su pisani jednostavnim stilom. Sa dosta praktičnih primjera se nastoje pojasniti određeni medijski fenomeni i pojave, što olakšava razumijevanje cjelokupnog teksta. Prema tome, praktično svi koji na neki način žele da razumiju medijsku stvarnost u kojoj svakodnevno žive, mogu da pronađu nešto za sebe. Ipak, mogli bismo reći da je knjiga posebno namijenjena studentima novinarstva i komunikologije, kojima neke od ovih tema mogu poslužiti kao polazna osnova za njihove seminarske ili diplomske radove.

Razgovarala: Marija Pejić

Gdje pronaći knjigu?

Knjiga U džepovima medijske stvarnosti dostupna je na našoj internet knjižari, a knjigu, nakon završetka pretprodajnog perioda, možete pronaći i u nekoj od knjižara širom BiH i Srbije s kojima sarađujemo (spisak prodajnih mjesta pogledajte ovdje).

Iz medija:

Borislav Vukojević: Komentari na portalima: Govor mržnje i huškanje su pravilo, a ne izuzetak

Vuk Vučetić: Youtuberi kao nova vrsta idola

Dodaj komentar