Noviteti: Nostalgija za nepostojećim, zbirka priča Berislava Blagojevića

Berislav Blagojević do sada se oprobao i ostvario u različitim književnim žanrovima i formama – kao prozni pisac, esejista, pjesnik – a među njegovim najvažnijim objavljenim djelima izdvajaju se zbirka kratkih priča „Revolucionar” (2012), roman „Tiši od vode” (2013), koji je ušao u uži izbor za NIN-ovu nagradu, zbirka poezije „Mi u magli” (2015), roman „Bumerang” (2016), ilustrovani roman za djecu „Upoznajte Gagarina, najšašavijeg psa u svemiru” (2019), zbirka priča „Monument” (2020). Knjiga „Nostalgija za nepostojećim”, u tom kontekstu, pridružuje se naslovima „Revolucionar” i „Monument” i njome se Blagojević potvrđuje kao pisac zainteresovan da istraži različite sfere i mogućnosti koje nudi žanr kratke priče. 

Zbirka „Nostalgija za nepostojećim” Berislava Blagojevića zamišljena je, zapravo, kao skup proznih minijatura – koji broji nešto preko četrdeset tekstova – pomoću kojih autor nastoji da pokaže šta sve može da bude kratka priča. Iz priče u priču, iz minijature u minijaturu, čitaocu se otkriva svijet fascinacija predmetima i pojavama iz svakodnevnog života, poput ragastova, pertlanja, zaturenih računa, odlazaka kod zubara, fiksnih telefona, starih atlasa ili ostavljenih dušeka na naduvavanje – svih onih fenomena koje je tako lako previdjeti ili zanemariti, ali koji, viđeni očima pisca, postaju zameci krajnje dirljivih i pomno promišljenih priča u nastajanju. 

Priče u ovoj knjizi, iako formalno i jezički prilično ujednačene i usaglašene, nemaju jednu temu koja ih objedinjuje, naprotiv, krajnje su raznovrsne i bave se najrazličitijim mogućim aspektima stvarnosti, ali kao njihove zajedničke niti mogu se svakako izdvojiti svedenost, izbrušenost i stilska bravuroznost.

Pročitajte priču Ragastov

Baš kao mnoge druge pojave, i ova riječ podsjeća na jedno, a zapravo je nešto drugo. Ragastov. Zvuči tako slovenski, a rodni list veli da je mađarskog porijekla. Doista, ima taj starinski prizvuk, kao da je starija i od kuće i od vrata. Ali šta ja znam o tome. Ne bavim se jezicima, čak i ovaj u ustima koristim rijetko, da procijedim poneku riječ u prodavnici, ili da odgovorim na uzgredno kako ste danas, gospođo B. Veći dio dana zurim u dovratak. U ragastov. Kao da čekam nekoga ili nešto. Čudna, rijetko upotrebljavana i pomalo gruba riječ. A vrata? Obična da ne mogu biti običnija – ravna drvena ploha bez rezbarija, obložena jeftinim ukrasnim furnirom, imitacijom izdanka nekog plemenitog šumskog porodičnog stabla. Vrata su se mijenjala, ali ragastov je star koliko i kuća. Srastao sa zidovima, kao i ja. I nije istina da se kroz vrata ulazi i izlazi. Prolazi se kroz ragastov. Kroz vrata se ne može. Nikada i nikuda. Ragastov je ram koji uokviruje sliku: ako gledaš spolja, na slici je unutrašnjost doma ispunjena stolicama, šoljama i voćem u posudi, knjigama na policama; ako gledaš iznutra, u ramu se gnijezde pejzaži sa ocvalim krošnjama voća, poneki maslačak i sjenica.
Ragastov je nalik na portal. Postoji godišnje doba kad možeš da staviš glavu uz ragastov, odškrineš vrata i vidiš sopstveni dah. To je ono doba kad je unutra toplo, a napolju hladno. Tako je bilo one večeri kad su odveli mog čovjeka. Stajala sam naslonjena na ragastov i vidjela sam, sasvim jasno sam vidjela, kako se moj izdah pretvara u paru. Tad sam prestala da dišem. I kao mnoge druge pojave, ovo uvlačenje vazduha u pluća samo podsjeća na
disanje, a zapravo je nešto drugo.

Kako doći do knjige Nostalgija za nepostojećim?

Pretprodaja zbirke priča Nostalgija za nepostojećim počela je na našem sajtu u nedjelju 1. maja, a dvije sedmice nakon toga, knjiga će se moći pronaći u redovnoj prodaji, kako na našem sajtu, tako i u odabranim knjižarama.

Iz medija:

Epizoda podkasta “Knjige narodu!” u kojoj je gostovao Berislav Blagojević: ovdje.

Knjige Berislava Blagojevića: