Šta čitati ovog ljeta?
U nastavku teksta slijede preporuke knjiga koje su za vas spremili članovi našeg tima. Ako vam treba ideja šta sljedeće čitati ili šta staviti na knjišku listu želja, onda je ovo tekst za vas!
Marija Pejić
Đovanijeva soba, Džejms Boldvin
Teatralan i srčan roman koji tematizuje unutrašnje sukobe i nemire, seksualnost, problem emigracije i hroničnu nesposobnost vezivanja. U načelu tragična ljubavna priča koja se iznenadno dogodi između Amerikanca Davida i Italijana Đovanija u klaustrofobično skučenoj sobi negdje u Parizu prošlog vijeka. Povremeno depresivan, češće poetičan.
Nostalgija za nepostojećim, Berislav Blagojević
Zbirka kratkih priča puna impresija koje ponekad stanu i u nekoliko redaka. Knjiga koja zaista pokazuje da svaki trenutak svakodnevice može izaći iz okvira prozaičnog i postati oneobičen. Puna je nekakvog utišanog ljudskog duha koji izviruje u gestu, pokretu, pogledu, ćutanju. I mada se pročita za jedno popodne, osjećanje prečišćene, lijepe tuge traje još neko vrijeme.
Sonja Lero Maksimović
Shuggie Bain, Douglas Stuart
Roman koji prati život jedne porodice u Glazgovu osamdesetih godina, uz stavljanje fokusa na dječaka po kojem knjiga i nosi ime te njegovu majku Agnes. Sudbine pojedinačnih likova neraskidivo su vezane sa društvenim kontekstom u kojem postoje, pa tako iz stranice u stranicu čitamo o preplitanju intimnog i ličnog, sa jedne strane, sa onim društvenim i političkim sa druge. Propadanje radničke klase, alkoholizam, nasilje, društvena očekivanja i osuda, surovost odrastanja i iskakanja iz bilo kakvih ustaljenih okvira samo su neke od tema kojih se ovaj sjajni roman, za koji je Stjuart nagrađen Bukerovom nagradom 2020. godine, dotiče i pretače u jednu dirljivo i uspješno ispričanu priču.
U jarku, Slađana Nina Perković
Druga knjiga – a prvi roman – Slađane Nine Perković ovih dana opet biva stavljena u fokus interesovanja, prvenstveno zahvaljujući izboru za Nagradu Evropske unije za književnost i dodjeljivanju specijalnog priznanja žirija, što nije mala stvar! U obrazloženju, između ostalog, stoji da Slađana Nina Perković ima istinski savremen glas i da je njena knjiga bila jedna od rijetkih koje su zaista uspjele nasmijati članove žirija. Upravo zbog tog (crno)humornog aspekta, kakav se zapravo i ne sreće tako često, ovaj roman bi mogao biti sjajan ljetni knjiški izbor. Šta čeka čitaoce u ovoj knjizi? Junakinja koja obožava kriminalističke serije, sahrana strine koja se udavila komadićem piletine, planovi oko prodaje porodične kuće i zemljišta, urnebesne posjete lokalnim ambulantama i policijskim stanicama. U najkraćim crtama – ovo je roman koji vam pruža grotesku i apsurd na osnovama svakodnevice koja se tako lako prepoznaje!
Boris Maksimović
Mjera vremena i Privremena savršenstva, Đanriko KarofIljo
Romani Đanrika Karofilja su mi izvor radosti i uživanja već nekih desetak godina, otkako me s njegovim djelom na fakultetu upoznala profesorica Marija Fornari. Serija romana o advokatu Gvidu Gverijeriju, kojoj pripadaju ova dva spomenuta romana, osvojila je čitaoce ne samo u Italiji, gdje je jedan od najpopularnijih pisaca, već i širom svijeta. Karofiljo Gverijeria uglavnom stavlja u situacije u kojima ovaj nikako ne želi da se nađe. Tu su istrage nestanaka u kojima ništa ne obećava, unaprijed izgubljeni sudski procesi, nejasne emotivne veze i mnogo šta drugo, ali uprkos naizgled teškim temama to je uvijek beskrajno zabavno štivo, što zbog bezbrojnih kulturnih referenci – kod Karofilja stalno se priča o muzici, književnosti i filmu – što zbog njegovih digresija koje su zanimljive koliko i glavni tok radnje. Obećao sam sebi da ću svake godine prevoditi po jedan njegov roman i za sada to obećanje uspijevam da ispunim, što znače da ove godine stiže i nova njegova knjiga.
Budimir Lončar – od Preka do vrha svijeta, Tvrtko Jakovina
Ova biografija Budimira Lončara, posljednjeg jugoslovenskog ministra spoljnih poslova, nešto je najzanimljivije iz oblasti publicistike što sam u zadnje vrijeme pročitao. Možda 700 strana priče o razvoju jedne karijere koja je tekla uporedo sa razvojem jedne države i njene diplomatije nekome ne djeluje bog zna kako interesantno, ali ja sam neopisivo uživao i volio bih da je knjiga imala još toliko. Istorija pokreta nesvrstanih je nešto što me inače zanima možda i više nego što je zdravo, a Lončar je bio u srcu tog projekta od samih njegovih početaka. Čitati o jugoslovenskoj diplomatiji godine 2022. djeluje pomalo nadrealno, a često i veoma tužno, jer ti se čini kao da se to što se desilo nikako nije moglo da se desi. Iz ove perspektive je skoro pa nezamislivo da smo se nekada zaista pitali o nečemu na svjetskoj sceni i mjera naše današnje propasti i nebitnosti postaje jasnija tek kad se čitaju dokumenti iz vremena kad su stvari bile malo drugačije postavljene. Ova knjiga je nastala ne samo kao plod bezbrojnih sati koje je Jakovina proveo po arhivima već i kao rezultat 16 godina druženja i razgovora sa Lončarem, što je privilegija koju nema baš svaki istoričar. Sve u svemu, nevjerovatno štivo.
Dodaj komentar