Knjiga Denisa Džonsona čitaocima donosi priče o američkim odmetnicima i lutalicama, o halucinacijama i blaženstvu, o zavisnosti, neuspjehu i iskupljenju. „Ono o čemu pišem“, rekao je Džonson, „jeste dilema življenja u palom svijetu i propitivanja zašto je to tako ako bi već trebalo da bog postoji.“ Pisanje Denisa Džonsona je direktno i dinamično, nemilosrdno i iskreno, povremeno neuhvatljivog ritma, ali istovremeno poetično, uvjerljivo i autentično. „Bog u kojeg želim da vjerujem ima glas i smisao za humor Denisa Džonsona“, napisao je književnik Džonatan Frenzen.

Ko je Denis Džonson?

Denis Džonson (1949–2017), američki književnik koji se dva puta našao u užem izboru za Pulicerovu nagradu za književno djelo i dobitnik Nacionalne književne nagrade, poznat je po romanima i kratkim pričama posvećenim likovima sa dna društvene ljestvice, marginalizovanim i odbačenim – narkomanima, lutalicama, alkoholičarima, duševnim bolesnicima, nasilnicima. Njegovo pisanje, istovremeno svedeno i ekstatično, dinamičnog ritma i ispunjeno kratkim rečenicama, zasnovano je na ličnim iskustvima, ali i na tradiciji velikih američkih književnika poput Ernesta Hemingveja ili Rejmonda Karvera. 

Iz medija:

„Džonsonov univerzum jedan je od onih kojim upravljaju zavisnost, pakost, vjera i neizvjesnost. To je mjesto gdje pokušaji spasenja ostaju izrazito privremeni i gdje nepostojana narativna arhitektura istovremeno odražava i hrišćanske i patološke crte uma.“

The New York Times

„Možemo da čujemo Tvena u njegovoj gorkoj ironiji, Vitmena u njegovom erotskom ekscesu, zatim i Dašijela Hameta u teškim rečenicama koje uzvraća svom ranjenom svijetu. A iza svega ovoga osjećate nešto drugo: vizionarskog anđela, Keruaka ili, još bolje, Blejka, koji je vidio svog demona i žudio za Bogom i iskovao jezik da ih oboje zauzda.“

Newsday

Odlomak iz audio-izdanja na engleskom poslušajte ovdje.

Kako doći do knjige “Isusov sin”?

Pretprodaja knjige počela je na našem sajtu u nedjelju 12. marta. Dvije sedmice nakon toga, knjiga će se moći pronaći u redovnoj prodaji, kako na našem sajtu, tako i u odabranim knjižarama.

The post Noviteti: Isusov sin appeared first on Imprimatur.

Lomarkova je, inače, vatreni zastupnik darvinizma, ali Šalanski se i tu poigrala. Prevashodno njenim prezimenom, koje nije ništa drugo do izvrnuta varijanta prezimena Lamark – Darvinovog prethodnika i, uslovno rečeno, konkurenta. Botaničara koji je dao prvu teoriju evolucije, popularno objašnjenu na primeru žirafa (u knjizi ga koristi i profesorka Lomark). Zašto žirafe imaju dugačke vratove? Pošto su brstile lišće sa drveća, bilo ga je sve manje na nižim granama, pa su morale da se istežu kako bi ga dohvatile sa viših. Intenzivno korišćenje vratnih mišića dovelo je do izduženja vrata, što se nasleđivalo u potomstvu i postalo karakteristika vrste. Ovo su naučnici vremenom opovrgli, ali upravo verovanje u tu teoriju najbolje ilustruje našu glavnu junakinju – ona iskreno smatra da se apsolutno sve i jedino može postići vrednim radom. Da je on smisao svega. Njeno utočište i uporište, njena kula vešto zidana godinama, iz koje bukvalno ne sme da izađe ni za mikromilimetar. Jer, bude li izašla, bude li se pomerila, dovela svoje stavove u pitanje, napredovala, cela konstrukcija sručiće se kao kula od karata. 

 Ostaće samo jedna krhka i ogoljena Inge, bez puževe kućice i kornjačinog oklopa, goluždravi ptić koji je odrastao uz ledenu majku, što je za posledicu imalo zidanje takve kule i pravljenje oklopa. Reprodukovanje hladnoće kao naučenog modela ponašanja, zagrtanje u biologiju, disciplinu i rad. Lomarkovu najbolje opisuje omiljena joj maksima – “razvoj je samo izraz nesavršenosti”. 

Inge je bila ponosna na sebe jer je preživela i opstala u svetu za koji je, ako se izuzme otac, verovala da je ne voli. Prirodna selekcija, najjači opstaju. I taj model prenela je na svoju kćerku, duboko ubeđena da je time čeliči. Podrazumevalo se da ljudi moraju da budu jaki, da se slabost u svetu predatora ne toleriše. Zato Inge ne pomaže kćerki kad ova postaje žrtva vršnjačkog zlostavljanja (izvanredna i potresna scena u učionici kada Klaudija puzi ka njoj grcajući “mama”, dok se mama izmiče šokirana jer je kćerka u učionici doživljava kao majku, a ne kao profesorku). Naravno da Lomarkova ovu scenu nije zaboravila i naravno da ju je ona grizla i kad je dete otišlo u Ameriku, bez namere da se vrati. To, međutim, neće promeniti njeno držanje ni kad se sretne sa novim slučajem zlostavljanja u razredu.

Lik Inge Lomark najbolje je profilisan ženski lik još od famozne Janjine Dušejko iz “Vuci svoje ralo po kostima mrtvih” Olge Tokarčuk. Jako sam se iznenadila kada sam na pomenutoj književnoj večeri čula da je knjiga na Goodreads-u prošla ne baš sjajno jer se čitaocima nije dopala glavna junakinja kao hladna i zla. Što se mene tiče, ovo je dokaz koliko je briljantan lik izgradila Šalanska. Toliko briljantan da izaziva burne (negativne) emocije kod čitalaca.

Ja, ipak, tražim amnestiju za nju, iako je ona za sebe ne traži. Da, ona jeste hladna i kruta, nikakav pedagog i sa manjkom empatije. Ali sve je to rezultat majčine hladnoće u detinjstvu. Emotivno osakaćena ličnost, zbog odlazaka sa ocem u prirodu, zavoleće iskreno samo floru i faunu. Kad otac iznenada umre, mada mlada, potpuno će osedeti. Za razliku od mnogih autora, koji bi od toga izgradili pravu dramu i pobrali bar malo empatije za Lomarkovu, Šalanski ne igra na tako jevtine emocije. 

Ona te stvari saopštava kao uzgred, bez ikakvog naboja, hladno, baš tako kakav je i njen lik. Samim tim je inteligentno crta i senči.

Isto tako, Lomarkova izgleda hladno i poluzainteresovano i kada joj kćerka pošalje fotografiju sa venčanja u Americi, za koje roditelji prethodno nisu znali. Ali ona nije ni hladna, ni nezainteresovana. Nesrećna je i kćerka joj nedostaje, no naučena je da se sa udarcima stoički miri, da izdrži sve na nogama. Ne ume da pokaže emocije, pa je spremna i da joj ne budu uzvraćene. Voli svoje dete, ali problem je što to zna samo ona, ali ne i dete. 

Koliko je Inge Lomark željna ljubavi, iako sve takve pokušaje unapred odbija, najbolje pokazuju simpatije prema devojčici Eriki iz spornog razreda, koje su čitaoci, čini mi se, pogrešno protumačili potisnutom homoseksualnom prirodom nastavnice. Erika je dete koje živi u šumi, a šuma Inge podseća na sopstveno detinjstvo i oca. 

Ali Judit Šalanski to ni u jednom trenutku neće decidno reći, čak će zavarati tragove, kao što u romanu malo toga direktno govori o tome zašto je njen lik takav kakav jeste. O njemu više govore naznake, sve ono što je ne rečeno, već prećutano. Govori i, kako ga je prevoditeljka nazvala, stakato ritam pripovedanja, uz rečenice koje se nižu kao misli, bez predikata.

I da, valja još reći, iako suštinski knjiga o usamljenosti, prolaznosti i otuđenju, “Žirafin vrat” je prepun humora, mahom crnog, koji se očituje u usputnim opaskama tipa “čovek je letimična pojava na bazi proteina”, ili “sin Bernburgove uopšte nije bio toliko lep. Više uspomena na lepe časove”. Tu je i legendarna tabela koju na početku godine profesorka pravi o novim učenicima, unapred ih svrstavajući, shodno svojim predrasudama, u određene tipove i proričući im nimalo svetlu budućnost. Ali te karakterizacije, iako surove i grube, mame osmeh: “Ravnomerno lice, visoko čelo, počupane obrve i izraz lica tup kao balvan. Opsesivna nega krzna.” Ili “Neupadljiva kao korov”. 

Knjiga Judit Šalanski vrlo je pažljivo i birano opremljena i prelomljena. Ona izgleda baš onako kako su nekada izgledali udžbenici biologije u Istočnoj Nemačkoj, u kojoj je Lomarkova odrastala. Pored crteža iz biljnog i životinjskog sveta, u desnom gornjem uglu na svakoj strani je najvažniji pojam iz te “lekcije”, odnosno suština onoga o čemu je reč. Npr. kada pominje svoju visokorizičnu trudnoću jer je Klaudija Rh pozitivna, a ona Rh negativna (o ovome govori takođe bez ikakvog patosa, opet uzgred), u uglu je pojam “krvna grupa”.

Baš kao što izokola daje skrivene odrednice za dešifrovanje karaktera glavne junakinje, isto tako indirektno, Šalanski slika otuđenje bilo kroz priču o odnosu Lomarkove sa mužem, bilo kroz figuru komšije. Posebno je upečatljiva storija o čoveku koji je doživeo u gradskom prevozu moždani udar i vozio se poluživ punih 12 sati, a da niko nije primetio. Kada je autobus stigao u garažu, bilo je već kasno.

Vrlo sam opsežno analizirala ovu knjigu i glavni lik upravo zato što sam se osetila pozvanom (shodno Jergovićevom uverenju da knjige pripadaju čitaocima koji ih vole) da je branim. Šalanski piše i, kao grafički dizajner po profesiji, oprema knjige beskrajno inteligentno i maštovito. Zato vas pozivam da zaronite u njen svet koji traži promišljanje i igru – ona veruje u imaginaciju svog čitaoca.

Odličan prevod Tijana Tropin, ilustracije Judit Šalanski i Damir Omić, koji je zaslužan i za dizajn korica. Izdavaču @imprimatur.ba čestitke na ovom odličnom izdanju!

CITAT (za one koji nisu izgubili strpljenje, tek da “omirišete” divan stil)

“Još pre rođenja, već u majčinoj utrobi moramo da preživimo sve to, tri koma sedam miliona godina, čitavo mukotrpno nastajanje čoveka za devet meseci. Sav taj balast sakriven u našim kostima. Mi smo krpež, zbir svih prethodnih delova, privremeno rešenje koje funkcioniše nadvoje-natroje, puno izlišnih odlika. Vučemo prošlost za sobom. Ona nas čini time što jesmo, i treba s njom biti načisto. Život nije borba, nego teret. Mora se nositi. Koliko se može. Zadatak od prvog daha. Kao ljudsko biće, uvek smo na poslu. Nikad se ne umire od bolesti, već od prošlosti. Prošlosti koja nas nije pripremila za ovu sadašnjost.”

Vojislava Crnjanski Spasojević

Kako doći do knjige?

Knjigu možete pronaći kako na našem sajtu, tako i u odabranim knjižarama s kojima sarađujemo u BiH i Srbiji.

The post Vojislava Crnjanski Spasojević: Žirafin vrat, Judit Šalanski appeared first on Imprimatur.

Jeste li za jedan brzi osvrt na izbor naslova koji su kod naših čitalaca izazvali najviše interesovanja tokom ove godine? Slijedi top-lista za 2022. godinu!

Fernanda Melčor: Sezona uragana

Knjiga meksičke autorke Fernande Melčor koja je dobila brojne svjetske književne nagrade i došla do užeg kruga za Međunarodnu Buker nagradu. Sezona uragana je priča o nasilju, o brutalnosti i izopačenosti. Roman koji rijetko koga ostavlja ravnodušnim, vrhunski napisan, temom i jezikom provokativan, promišljen, pokazuje jedan autentičan i izgrađen književni glas. Ponosni smo što smo dobili priliku da stvaralaštvo Fernande Melčor približimo našim čitaocima, tako da smo nakon ovog romana objavili i Paradajs, a spremamo još toga. Za ništa manje nego maestralan prevod ovog djela zaslužna je naša Mihaela Šumić.

Ninoslav Mitrović: Gluvo doba

Priče strave i užasa Ninoslava Mitrovića bazirane su na domaćoj mitologiji i narodnim predanjima, što ih čini posebno zanimljivim našim čitaocima. Ako ste za čitalačku avanturu gdje srećete vampire, drekavce, vještice, nave i druga slična bića, ovo je knjiga za vas! Mitrović je pravi majstor kad je riječ o građenju jedne posebno jezive atmosfere, a ta jeza vas ne popušta ni nakon što završite čitanje posljednje stranice.

Đanriko Karofiljo: Privremena savršenstva

Italijanski noar koji je ubjedljivo pobrao vaše simpatije i junak Gvido Gverijeri kojeg naprosto zavolite. Nešto za sve ljubitelje krimi i detektivskih priča i one posebne atmosfere juga Italije! A ako se upustite u avanturu čitanja o advokatu Gvidu Gverijeriju, obradovaće vas to da ovo nije jedini roman koji smo preveli. Tu je i roman Mjera vremena, takođe iz ove serije, a odnedavno i roman Penelopina disciplina, iz nove serije romana u kojima glavnu ulogu ima bivša tužiteljka Penelope Spada, kojoj je misteriozna nesreća okončala karijeru. Svi romani stižu nam u prevodu Borisa Maksimovića.

Slađana Nina Perković: U jarku

Roman Slađane Nine Perković dobio je posebno priznanje žirija za Nagradu Evropske unije za književnost, uz sljedeće obrazloženje: Slađana Nina Perković ima istinski savremen glas i njena knjiga bila je jedna od rijetkih koje su nas zaista uspjele nasmijati i pored toga što je tema koje se dotiče rat! Šta vam donosi ovaj roman? Sjajan spoj humora i tragičnosti, junake čije je profile lako prepoznati u našoj svakodnevici, samo što je svakodnevica ovog romana, izrazito britkim jezikom i uz nezanemarljivu dozu crnog humora, izmještena gotovo do samih granica apsurda i groteske. Knjiga koja će vas sigurno zabaviti!

Stevo Grabovac: Mulat albino komarac

I ovu listu zatvaramo naslovom koji smo objavili 2019. godine i koji od tada oduševljava čitaoce širom regiona! Roman koji je došao do finala NIN-ove nagrade; priča o ratu, odrastanju, ljubavi, muzici, prijateljstvu i nadanju; svjedočanstvo o jednoj izgubljenoj generaciji; dirljiva priča koja dotakne svakog čitaoca. Roman koji se čitao, koji se čita i koji će se nesumnjivo i dalje čitati!

Gdje pronaći knjige?

Sve ove i mnoge druge podjednako sjajne knjige potražite na našoj internet knjižari. Naša izdanja potražite i u odabranim knjižarama širom BiH i Srbije ili preko internet prodajnih mjesta, kao što su knjiga.ba, delfi.rs, knjizare-vulkan.rs, mamut.me.

The post Top-lista za 2022. appeared first on Imprimatur.

Nakon serijala vanserijski uspješnih kriminalističkih romana u kojima su dominirali muški protagonisti kao što su Gvido Gverijeri ili Pjetro Fenoljo, sada se Đanriko Karofiljo vraća sa novim serijalom u kojem je glavni lik Penelope Spada. Ona je bivša javna tužiteljka prepuna kontradiktornosti, nezgodnog karaktera, ali nevjerovatnog uma koji je vodi tamo gdje drugi ne vide nikakve tragove i gdje se po običaju krije ključ raspleta slučaja. „Penelopina disciplinaˮ je prvi u nizu romana o njoj.

O čemu je knjiga?

Penelope Spada se u svom poslu izdvajala upornošću, inteligencijom i hrabrošću, a zatim je misteriozna nesreća dramatično okončala njenu karijeru. Jednog dana dolazi joj muškarac koji od nje traži da preuzme slučaj ubistva njegove žene. Đulijana Baldi jedne večeri nije se vratila kući, a njeno tijelo pronađeno je sljedećeg dana na periferiji grada. Istraga nije dala nikakve rezultate, predmet je arhiviran, ali mužu je na teret stavljena sumnja da je počinilac zapravo on. Penelope, nakon prvobitnog odbijanja, ipak prihvata da se pozabavi slučajem, i to na insistiranje jednog starog prijatelja, novinara crne hronike koji je cijelu priču pratio od samog početka. Tako počinje uzbudljiva istraga koja vijuga nepoznatim ulicama Milana i koja će na vidjelo iznijeti brojne samo naizgled zakopane tajne.

Knjiga nam stiže u prevodu Borisa Maksimovića, koji je pored romana “Penelopina disciplina” preveo još dva romana Đanrika Karofilja “Privremena savršenstva” i “Mjera vremena”.

Iz medija:

„Đanriko Karofiljo stvara žensku figuru sa epskim crtama. Žena puna ljutnje i bolne ljudskosti. Lik koji ostaje u našim srcima i nakon zadnje stranice i neočekivanog kraja.”

„Stilski tečan i jasan, roman koji se može pročitati u dahu!”

Poslušaj podkast snimljen prema ovom romanu ovdje.

Kako doći do knjige?

Pretprodaja knjige počela je na našem sajtu u nedjelju 25. decembra. Dvije sedmice nakon toga, knjiga će se moći pronaći u redovnoj prodaji, kako na našem sajtu, tako i u odabranim knjižarama.

The post Noviteti: Penelopina disciplina appeared first on Imprimatur.

Crvena kuća na ostrvu donosi nam nesvakidašnju priču o junakinji Šej, afroameričkoj profesorki udatoj za italijanskog biznismena Senu, koji na ostrvu Naratrani, malom fiktivnom prostoru u blizini velikog ostrva Madagaskar, odlučuje da izgradi raskošnu vilu koju naziva Crvena kuća i za čiju gospodaricu imenuje upravo Šej. Iako je Crvena kuća iz godine u godinu samo vila za odmor, Šej se upušta u odnose sa lokalnim ljudima i njihovom kulturom, a sa novim saznanjima o životu jednog izrabljenog naroda počinje svjesno da se pita kakva je njena uloga u široko rasprostranjenom siromaštvu i nesreći koju doživljavaju pravi stanovnici ostrva.

Svako novo poglavlje otkriva nam sudbinu nekog novog junaka, dok istovremeno pratimo Šej, koja s porodicom dvadeset godina posjećuje Naratrani. Kako vrijeme prolazi, njena djeca odrastaju, a njen brak se urušava pod teretom suštinske nepodudarnosti. Njeni odnosi s lokalcima, posebno s glavnom kućepaziteljkom Velikom Bertin, produbljuju se i otkrivaju mrežu snažnih i neraskidivih veza. Oslanjajući se na tradiciju građenja literarnih svjetova u romanima kao što su Kuća duhova Izabel Aljende i Amerikana Čimamande Ngozi Adiči, Andrea Li uvodi nas u prostor gdje se prepliću kulture, rase i klase i preispituje postkolonijalne teme te idealizovanje tropskog raja.

Roman nam stiže u prevodu Tajde Dedić.

Ko je Andrea Li?

Andrea Li američka je književnica rođena u Filadelfiji. Autorka je romana, memoara i kratkih priča. Bavi se temama identiteta, postkolonijalnih klasnih i rasnih odnosa te konceptom stranosti. Posebno se interesuje za mjesta ukrštanja različitih kultura. Pohađala je privatnu školu Boldvin, a diplomirala i magistrirala na Harvardu. Pisala je, između ostalog, za časopise The New Yorker, The New York Times i Vogue. Bila je nominovana za Nacionalnu književnu nagradu SAD. Njen roman Crvena kuća na ostrvu objavljen je 2021. godine.

Iz medija:

Predivan narativ koji je možda samo Li mogla da konstruiše — ambiciozan pokušaj da se fikcija upotrijebi za istraživanje stvarnosti svijeta podijeljenog rasom i klasom.

The Washington Post

Li prikazuje ženu koja se suočava sa protivrječnostima koje joj život istovremeno i olakšavaju i otežavaju i koja pokušava da otkrije gdje pripada i gdje je njeno mjesto u svijetu.

The New York Times

The New York Times: Welcome to Paradise. You May Want to Catch the Next Flight Home.

The Washington Post: In ‘Red Island House,’ an American woman is enchanted, then repelled, by her time in Madagascar

Kako doći do knjige?

Pretprodaja knjige počela je na našem sajtu u nedjelju 4. decembra. Dvije sedmice nakon toga, knjiga će se moći pronaći u redovnoj prodaji, kako na našem sajtu, tako i u odabranim knjižarama.

The post Noviteti: Crvena kuća na ostrvu // roman koji spaja Ameriku, Italiju i Madagaskar appeared first on Imprimatur.

Pročitajte nekoliko pjesama

Razgovori sa ćerkom kasno uveče

Imamo poslužavnik, čajnik, suvi kolačić.
Ovo je doba dana
kada se stvari stapaju jedna sa drugom:
zabat naše kuće skriven u senci.
Raskvašena zemlja pretvara led
u božansku svetlost.
Tvoje detinjstvo se završilo pre mnogo godina. Ne možeš
ga vratiti. Nisam
sigurna da ću uspeti da pronađem
ako ili možda kojim bi se izbrisalo
popodne kada si pešačila uzbrdo
posle škole. Jedne zime, u suzama.
Vatra sporo dogoreva.
Jorgovan podrhtava u martovskom sumraku.
Da je ljubav jedan narod,
kao što sam nekada verovala da jeste,
a da smo ti i ja njeni preživeli sunarodnici
i da naše reči
ne predstavljaju osudu već utehu
dok razgovaramo, možda bi
neko i izbegao sumorna jutra
u maloj učionici i shvatio
da svet ipak nije okrutan. Papirne ptice
su savijene i poleću sa igrališta
a kada se časovi nastave posle podne
pisanje sastava je lako –
Jedan dan u životu novčića.
Kasnije, dok ispijamo čaj, slatkiši imaju stare nazive –
medene svilene pepermint bombone –
Deca viču i ja osluškujem
ne bih li čula tvoj glas među njima, ali nema ga
sada je ovde i govori mi
da je već kasno, ptice su skoro utihnule
na šta se osmehujemo
dok sklanjamo poslužavnik,
gasimo vatru i peremo šoljice.

Studijski portret iz 1897. godine

Stoji
na parčetu kartona.

Mirno
bez pomeranja. Deli je

pedeset godina od
najveće gladi u Evropi,

trideset godina
do nove države.

O sepijo,
O fotografijo beskućništva.

Odakle potiče njena nemuštost?

Ne od istorije, našeg starog prevrtljivca,
rekli biste,

već od mrmljanja ispod crne tkanine:
te reči

čula je samo minut pre
nego što je klapna pala.

I poslušala:
Budite mirni sasvim mirni ne mičite se nikako se ne mrdajte.

Ko je Evan Boland?

Evan Boland (1944–2020) jedna je od najistaknutijih savremenih irskih pesnikinja. Školovala se u Dablinu, Londonu i Njujorku. Objavila je nekoliko zbirki poezije, zbirku eseja i kratke proze, kao i antologiju nemačkih pesnikinja. Dobitnica je više književnih nagrada. Predavala je, između ostalog, na Triniti koledžu u Dablinu, te na Univerzitetu u Stenfordu, kao profesor kreativnog pisanja. U maju 2018. godine, postala je počasni član Kraljevske irske akademije. Poeziju Evan Boland odlikuje bavljenje pitanjem irskog nacionalnog identiteta, irske istorije i položaja žena u irskom društvu.

Iz medija:

Mondo: Zavirite u zbirku pjesama “Žena bez domovine”

Kako doći do knjige?

Pretprodaja knjige počela je na našem sajtu u nedjelju 13. novembra, a dvije sedmice nakon toga, knjiga će se moći pronaći u redovnoj prodaji, kako na našem sajtu, tako i u odabranim knjižarama.

Knjiga Evan Boland:

The post Noviteti: Žena bez domovine // zbirka poezije Evan Boland appeared first on Imprimatur.

Kako, koliko dugo i zašto je uostalom nastajao ovaj rukopis i na koji način ga dovodimo u prirodnu vezu s prethodnom knjigom?

Rukopis je nastao kao prirodan nastavak mog prvog rukopisa. Doduše, prvi rukopis o kreativnosti je i pisan kao uvod u cijelu priču koja će poslije toga da slijedi. Zato je onako i opširan, pa možda i površan. Da pokaže koliko vrata trebamo otvoriti da bismo došli do odgovora – šta je zapravo kreativnost. S druge strane, kroz rukopise koji će uslijediti, a jedan već i jeste, prvobitnu površnost bih produbila na način da priču o kreativnosti na neki način uozbiljim i konkretizujem. Mislim da ljudi vole konkretne odgovore, pa makar i u nekom smislu nepotpune, nego uopštene i bezlične formulacije. Ili to samo volim ja pa generalizujem na sve potencijalne čitaoce. Kako god, od uvoda u razumijevanje koncepta kreativnosti, gdje sam željela naglasiti koliko je ona važna i kakve su njene posljedice po nas kao ljudsku vrstu, pa i planetu, postavila sam brojna pitanja. Jedno od njih je  kako je podsticati.

Kako sam prvi rukopis završila sa smjernicama u obrazovanju smatrala sam da bih te smjernice trebala konkretizovati i prikazati kroz konkretne primjere i zadatke. Na taj način bih demonstirala prinicip za konstrukciju zadataka koji podstiču kreativno i divergentno mišljenje. Nije mi bila namjera da pravim priručnik  sa zadacima koji direktnom primjenom podstiču kreativnost kao na primjer kada imate kuvar sa receptima pa želite da napravite neko konkretno jelo. U rukopisu Kako se podstiče kreativnost? kroz prikazane zadatke demonstiriran je princip za dizajn zadataka koji podstiču kreativnost. Ponuđena su objašnjenja i primjeri kako učitelji i nastavnici da kreiraju zadatke za učenike u okviru svoje naučne, sportske ili umjetničke oblasti. Sam sadržaj prikazanih zadataka nije toliko važan koliko princip na osnovu kojih se kreira. Planirala sam da prikažem i klimu u odjeljenju ili grupi koja je pogodna za ispoljavanje kreativnosti ali sam to ostavila za sljedeći rukopis.

Da ne bi bilo zabune, u knjizi je riječ o maloj kreativnosti i pretpostavljaš da je ona kao takva svakome imanentna i da je, slijedeći tu logiku, svako može i podsticati. Kakva je to kreativnost i kako se razlikuje od ostalih?

Zapravo je više riječ o mini kreativnosti nego o maloj kreativnosti. Za razliku od velike kreativnosti koja je karakteristična za eminentna postignuća, mala i mini kreativnost je dostupna svima nama i svi ih ispoljavamo u svakodnevnim situacijama. Međutim, razlika između mini i male kreativnosti je u tome što se mini kreativnost odnosi na naš lični doživljaj značenja koje konstruišemo u datoj situaciji dok se mala kreativnost više koristi za sva naša kreativna postignuća koja su važna nama ali ne i našem okruženju. Prema tome, mini kreativnost definisana na način da označava naš lični doživljaj ishoda kreativnog procesa vrlo je bliska konstruktivizmu u psihologiji koji se upravo i bavi na koji način konstruišemo svoja znanja pa samim tim i svijet oko nas. Stoga, ako dozvolimo i ohrabrimo učenike da se u procesu učenja fokusiraju na to kako konstruišu svoja znanja mi istovremeno podstičemo mini kreativnost kod njih.

U kojoj mjeri nešto mora biti novo da bi bilo kreativno?

To ne znam. To pitanje je još uvijek otvoreno gdje je ta granica gdje je nešto novo na način da zaslužuje pridjev i kreativno. Pitanje se dodatno komplikuje ako se zapitamo u odnosu na koga novo – nas kao autore ili za naše okruženje ili za čovječanstvo u cjelosti. Najčešće svako iskustvo koje se prvi put javlja u našoj svijeti i mi smo toga svjesni možemo označiti kreativnim. Takođe, koliko je neka novina kreativna u određenoj naučnoj ili umjetničkoj oblasti zavisi od procjene profesionalaca iz te oblasti. Na kraju krajeva, oni su i najmjerodavniji da procijene ,,veličinu” promjene koja se ogleda u novini nekog produkta i da li je ona tolika da je možemo nazvati kreativnom.

Koje su to navike koje, kao roditelji i/ili nastavnici, možemo sada početi praktikovati kako bismo kod učenika/djece podsticali kreativno mišljenje? Šta možemo uraditi na pojedinačnom planu, ne oslanjajući se pretjerano na strukturu ili sistem?

U razgovoru sa svojom djecom ili učenicima slušati njihove odgovore kako bismo čuli i razumijeli na koji način konstruišu svoje znanje. A da bismo ih čuli trebamo ih ohrabriti da misle na način koji nije poznat, konvencionalan i izvjestan. Podsticati ih da istražuju postavljene hipoteze kao moguća rješenja problemske situacije. Saslušati ih na osnovu kojih podataka su formulisali te hipoteze odnosno kao su došli do ideje koja leži u formulisanoj hipotezi. Ohrabrivati ih kada dođu do jednog rješenja, pa čak i kada je tačno, odnosno baš zato što je tačno, da tragaju i za drugim i za trećim i za četvrtim… tačnim rješenjem. Dati im podršku da ne odustaju u procesu testiranja ideja i da izdrže frustraciju koja često taj proces prati. To bi bilo dovoljno za početak.

Šta si o kreativnosti zaključila iz pisanja ove knjige?

Da je kreativnost je lični proces zahvaljujući kojem se dešava prvobitna konstrukcija našeg znanja, a ako nas krase i druge vrline, poput visoke inteligencije, otvorenosti ka iskustvu, bogato znanje i marljivost, onda će ta konstrukcija biti javna i dostupna svima oko nas. Taj novi dio u vezi s kreativnošću kod sebe sam prepoznala u samom poimanju važnosti vrsta kreativnosti. Na početku svog naučnog interesovanja smatrala sam samo Veliku kreativnost kao jedinu ,,pravu” kreativnost dostojnu ozbiljnog proučavanja. Sada mini-kreativnost posmatram kao najvažniju vrstu preko koje možda i dođemo do objašnjenja prirode Velike kreativnosti. Ta promjena uvida nastala je zahvaljujući konstruktivizmu. Ovu promjenu smatram veoma važnom, jer se ispostavilo da je taj vid kreativnosti, mini-kreativnost, najdostupniji za podsticanje kroz naš obrazovni sistem, ali i roditeljstvo.

Razgovarala: Marija Pejić

Gdje pronaći knjigu?

Knjiga Kako se podstiče kreativnost? dostupna je na našoj internet knjižari, a knjigu možete pronaći i u nekoj od knjižara širom BiH i Srbije s kojima sarađujemo (spisak prodajnih mjesta pogledajte ovdje).

Iz medija:

Knjige Milice Drobac Pavićević

The post Razgovor s autorkom: MILICA DROBAC PAVIĆEVIĆ appeared first on Imprimatur.

Šta je Paradajs?

Unutar luksuznog stambenog kompleksa Paradajs, dvojica neprilagođenih tinejdžera se krišom sastaju i provode vrijeme opijajući se, dijeleći mračne fantazije i kujući planove koji bi ih mogli odvesti ka ostvarenju snova. Franko Andrade, jedan od stanovnika u Paradajsu, usamljeni i gojazni mladić ovisan o pornografiji, opsesivno razmišlja o zavođenju komšinice Marijan, udate žene i majke dvoje djece. Polo, jedan od zaposlenih u kompleksu, sa druge strane, mašta o tome kako da napusti iscrpljujući posao i dom, u kojem živi sa majkom i rođakom Zorajdom. Franko i Polo, na prvi pogled, djeluju kao potpuno suprotstavljeni, ali povezuje ih njihovo stremljenje ka onome što misle da zaslužuju, a što im je uskraćeno. Suočeni s tom spoznajom, oni kuju plan koji počinje kao bezumna šala, ali prelazi u jednu duboko mračnu opsesiju koja izmiče kontroli. 

Rekli su o romanu:

Autorkine rečenice sadrže više klauza nego što se to na prvi pogled čini uopšte izvodljivim, a pojedini pasusi se protežu na više stranica. Vizuelni efekat je zastrašujući – neprekinuti zid teksta – i možda bi bio odbojan da njeno pisanje nije tako zavodljivo.

The New York Times

Fernanda Melčor istražuje nasilje i nejednakost u ovom brutalnom romanu. Ona to čini tehnički blistavo i sa hirurški preciznim osjećajem za okrutnost. „Paradajsˮ je kratak i nezaustavljiv silazak u pakao.

Mariana Enriquez

Ko je Fernanda Melčor?

Fernanda Melčor rođena je 1982. godine u Verakruzu. Ova meksička autorka najpoznatija je po svom romanu “Sezona uragana”, za koji je 2019. osvojila Međunarodnu književnu nagradu i nagradu “Ana Zegers”, te se našla i u užem izboru za Međunarodnu Buker nagradu 2020. i Međunarodnu književnu nagradu u Dablinu 2021. godine. Diplomirala je novinarstvo na Univerzitetu u Verakruzu. Pisala je prozne i publicističke tekstove za različite časopise, među kojim se izdvajaju “The Paris Review”, “Excélsior”, “Le Monde Diplomatique”. Do sada je objavila zbirku žurnalističkih tekstova i tri romana. Fernanda Melčor, čije se pisanje često upoređuje s Robertom Bolanjom, svrstava se u red značajnijih novih latinoameričkih književnih glasova.

Iz medija:

The New York Times: Inside a Gated Paradise, Evil Breeds and Strikes

Guardian: Paradais by Fernanda Melchor review – snakes in Eden

Kako doći do knjige?

Pretprodaja knjige počela je na našem sajtu u nedjelju 23. oktobra, a dvije sedmice nakon toga, knjiga će se moći pronaći u redovnoj prodaji, kako na našem sajtu, tako i u odabranim knjižarama.

Knjige Fernande Melčor:

The post Noviteti: Paradajs // novi roman Fernande Melčor appeared first on Imprimatur.

Ovih dana u Beogradu ne promovišemo samo naše knjige već i jedan način slanja za koji nam je stalo da što više ljudi sazna za njega. Radi se o sistemu PostPak koji funkcioniše između Pošta Srpske, Pošta Srbije i Pošta Crne Gore.

O čemu se zapravo radi?

Prekogranično plaćanje pouzećem donedavno uopšte nije bilo moguće, ali zahvaljujući PostPak sistemu to je sada realnost. PostPak vam omogućuje da naručite robu iz Srbije, Crne Gore ili Bosne i Hercegovine i da je platite na kućnom pragu.

Zvuči zanimljivo? Vjerujte, nastavak je još bolji.

Otkako je u aprilu prošle godine promijenjen tretman knjige u međunarodnom platnom prometu slanje knjiga čak i u zemlje u našem najbližem okruženju znatno je poskupjelo. U našem slučaju to obično znači da je poštarina obično skuplja od cijene knjige, a to je nešto što ne želimo ni mi ni naši čitaoci. U saradnji sa Poštama Srpske tražili smo načine kako da izbjegnemo ovo i našim čitaocima omogućimo da što brže i jednostavnije dođu do naših izdanja i tu su se PostPak pošiljke iskristalisale kao najbolja opcija jer nam jednim udarcem rješavaju dva problema. Ne samo da ovako ljudi iz Srbije i Crne Gore naše knjige mogu naručiti uz manje troškove dostave već ih sada mogu platiti onog trenutka kad im stignu. I što je najbolje, cijene su i više nego prihvatljive. Slanje PostPak pošiljke do 1 kg košta 15 KM / 907 dinara / 7,7 evra, a od 1-5 kg 20 KM / 1209 dinara / 10,3 evra.

No, mi ni ovim nismo bili baš najzadovoljniji. Pošto i mi sami malo šta volimo kao besplatnu dostavu tražili smo način kako da upravo to omogućimo našim čitaocima iz ovih zemalja. Igrali smo se našim kalkulacijama, vagali smo knjige, razgovarali sa našim kupcima i na kraju došli do dva modela koja možemo ponuditi, a to su:

1. Narudžba 3 knjige uz cijenu dostave od 420 dinara ili 3,6 evra
2. Narudžba 4 knjige uz dostavu o našem trošku

Koliko god izgledalo nevjerovatno da se iz jedne države šalje u drugu s ovim cijenama to je sada moguće i to upravo zahvaljujući PostPak sistemu. Ako želite nešto da naručite od nas na ovaj način ili jednostavno ako vas zanima kako sve funkcioniše slobodno nam pišite na imprimatur.izdavastvo@gmail.com i dobićete odgovor u najkraćem mogućem roku.

The post PostPak – najjeftiniji način slanja knjiga u regionu appeared first on Imprimatur.

Kako bi zvučale dobro poznate priče poput „Crvenkape” ili „Trnoružice” ispričane iz ugla negativca, kako mapa sa blagom može poslužiti kao primjer zanimljive školske aktivnosti, kako bi izgledala prepiska između poznatih istorijskih ličnosti – knjiga koja je pred vama nudi niz smjernica i savjeta za kreiranje primjera i zadataka koji bi trebalo da podstiču i razvijaju kreativno mišljenje. 

Milica Drobac Pavićević (1979) profesorica je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci. Doktorsku disertaciju pod nazivom „Psihološki efekti vježbe i transfera u razvoju kreativnosti kod intelektualno darovitih učenika viših razreda osnovne škole” odbranila je 2014. godine i stekla zvanje doktora psiholoških nauka. Odgovorni je nastavnik za užu naučnu oblast Pedagoška i školska psihologija. Saradnik je u Astronomskom društvu Višnjan i Znanstveno-edukacijskom centru Višnjan iz Istre, gdje već dvije godine osmišljava, priprema i vodi radionice iz oblasti psihologije za učenike osnovnih i srednjih škola u sklopu projekta Youth Science Camp (YSC). Takođe je zvanični psiholog ogranka udruženja MENSA u Bosni i Hercegovini.

Odlomak iz knjige “Kako se podstiče kreativnost?”

U primjerima iz prošlosti možemo vidjeti da su veliki naučnici, umjetnici i filozofi tragali za sredinama u kojima su mogli da stvaraju pa su nerijetko napuštali ne samo svoje rodno mjesto već i svoju rodnu zemlju. Ne želim da naša djeca zbog neadekvatnih uslova odustaju od svojih kreativnih potencijala, jer zbog zavisnosti od odraslih ne mogu spakovati svoj kofer i otići negdje drugo. Smatram izuzetno važnim da odrasli, ne samo svojim vrijednostima i stavovima već i ponašanjem, doprinesu stvaranju povoljne klime za ispoljavanje kreativnosti. Zato nije samo pitanje kakav učitelj, nastavnik i roditelj treba neko da bude već šta treba da radi i kako da postupa s djecom u cilju podsticanja kreativnog mišljenja pri rješavanju problemskih zadataka u školi i životu. Njihov potencijal za kreativno mišljenje ne mora da bude visok, ali oni sami moraju posjedovati kompetencije o kreativnosti, poznavati pod kojim se uslovima u učenju podstiče kreativno mišljenje i ono što je možda najvažnije – prepoznavati kreativno mišljenje na ispravan način. 

Iz medija:

Nezavisne: Održano predavanje na temu “Šta je kreativnost”

Epizoda podkasta Knjige narodu! u kojoj je gostovala Milica Drobac Pavićević

Kako doći do knjige?

Pretprodaja knjige Kako se podstiče kreativnost? počela je na našem sajtu u nedjelju 1. oktobra, a dvije sedmice nakon toga, knjiga će se moći pronaći u redovnoj prodaji, kako na našem sajtu, tako i u odabranim knjižarama.

Knjige Milice Drobac Pavićević:

The post Noviteti: Kako se podstiče kreativnost? // nova knjiga Milice Drobac Pavićević appeared first on Imprimatur.