MEĐUNARODNA NAGRADA RIŠARD KAPUŠĆINJSKI 2024.

U vremenu nejasnih granica između istine i laži, haosa i reda, užasa i ravnodušnosti, organizovanog kriminala i države, pojavljuje se „Ovo nije Majamiˮ – knjiga koja ne donosi samo suve činjenice već i priče o ljudima. O žrtvama i zločincima, da, ali prije svega o običnim muškarcima i ženama koji se bore za opstanak. Smještajući radnju u Verakruz i njegovu okolinu, Fernanda Melčor donosi niz potresnih priča – zasnovanih na stvarnim događajima – koje meandriraju između reportaže i bogate, precizne autorkine imaginacije. Ove hronike, odnosno crónicas – žanr specifičan za latinoameričku književnost, koji spaja istraživačko novinarstvo, narativnu publicistiku i pripovijedanje – duboko zalaze u motive junaka, istražujući njihove želje i preispitujući okolnosti, te primoravajući nas da ih razumijemo – pa čak i da saosjećamo s njima – uprkos želji da ih odbacimo kao čudovišta. Fernanda Melčor još jednom kroz majstorsko pripovijedanje otkriva kako nasilje i šokantne vijesti koje pune naslovnice nisu ništa drugo do vrh ledenog brijega jednog društva na ivici haosa.

Fernanda Melčor ima moćan glas, a pod tim mislim nemilosrdan, razoran – glas nekoga ko piše s bijesom i ima vještinu da to iznese.

— SAMANTA ŠVEBLIN

Melčor priziva priče Flaneri O’Konor ili, iz nešto novijeg vremena, roman „Kratka povest sedam ubistavaˮ Marlona Džejmsa. Impresivno.

— DŽULIJAN LUKAS, NEW YORK TIMES

Odlomak pročitajte ovdje.

NAPOMENA: Pretprodaja počinje 16. 2. 2025. Knjige naručene u pretprodaji šaljemo, u prosjeku, 7 dana od datuma objavljivanja.

The post Ovo nije Majami appeared first on Imprimatur.

Vođen umjetničkom idejom Josipa Pejakovića da riječ dâ ućutkanima i prećutanima, kao i velikom Andrićevom mudrošću da je najbolje pustiti čovjeka da priča slobodno, Goran Dakić u svojoj novoj knjizi pod naslovom Izvlačenje drače pomno sluša i umjetnički uobličava priče običnih ljudi, radnika i seljaka banjalučko-potkozarske regije. Knjiga je napisana kao „krajiški azbučnik”, to jest kao svojevrsni pojmovnik u kojem su, specifičnim jezikom, ispričane priče o životu ljudi iz ovih krajeva.

Saša Šmulja

Govor junaka u „Izvlačenju dračeˮ neodoljivo je jednostavan i prijemčiv – to je svakodnevni razgovorni jezik zasićen brojnim poštapalicama, uzrečicama, sitnim i krupnim psovkama, neartikulisanim spojevima vokala koje bi bilo beskrajno teško prevesti u okvire bilo kog drugog diskursa – ono što Dakićevim likovima daje čar i autentičnost, između ostalog ostaje upravo u tim progutanim i preskočenim glasovima, slogovima, ponekad i cijelim riječima – mnogo je toga što se treba reći, a malo je vremena.

Nina Govedar

Odlomak pročitajte ovdje.

NAPOMENA:

Pretprodaja zbirke počela je 2. juna, a knjige naručene u pretprodaji šaljemo, u prosjeku, 7 dana nakon datuma objavljivanja.

The post Izvlačenje drače appeared first on Imprimatur.

Nadrealna, pomalo iščašena i izvrsno zamišljena, „Lutkina azbuka” zbirka je priča koja se nadovezuje na tradiciju Anđele Karter i Margaret Atvud. Lutke, šivaće mašine, konzervisana hrana, ogledala, tijela koja ne funkcionišu – motivi su koji se iznova javljaju u pričama koje su istovremeno dječje naivne, ali i groteskne i veoma mračne. U priči „Paranje”, koja otvara zbirku, dešava se jedna nesvakidašnja ženska revolucija. Slijedi „Kraljica miševa”, u kojoj junakinja, nakon velikih životnih promjena, doživljava jednu posebnu metamorfozu. U „Agatinoj mašini” dvije učenice se povlače u sobu u potkrovlju i koriste šivaću mašinu za prizivanje likova Pjeroa i anđela. Pripovijedanje Kamile Grudove je veoma maštovito, nevjerovatno originalno i često krajnje nelagodno.

***

Pronicljiva umjetnica koja se služi kolažima, s okom za komično i makabr, Grudova crpi inspiraciju za svoje slike iz viktorijanske i edvardijanske estetike, dok su njena ironija i osvrt na nejednakosti u odnosima između muškaraca i žena iznenađujuće aktuelni.

Publishers Weekly

Zamislite svijet u kojem su braća Grim dvije izuzetne, crnooke sestre bliznakinje u poderanim čarapama i ručno šivenim somotskim haljinama. Znalački, barokno, savršeno, smjelo, pametno, probrano, Kamila Grudova je prirodna nasljednica Anđele Karter. Njen stil je neusiljeno sveden i divno zavodljiv.

Nikola Barker

Odlomak pročitajte ovdje.

The post Lutkina azbuka appeared first on Imprimatur.

Goran Dakić napisao je Dodatak jelima (slavonsko-krajiški kuvar) i to je vjerovatno najosobenija knjiga koju ćete u skorije vrijeme premetati u rukama. I mada joj naslov jasno i nedvosmisleno upućuje na to šta čitalac, svakom stranicom sve gladniji, može očekivati, ovo je ipak "priča" puna impresija, osjećanja i čulnih impulsa kakve, ruku na srce, ne nalazimo ni u jednom kuvaru. Da kažemo da je ovo veliki omaž iću i piću, bili bismo djelimično u krivu - ovo je i omaž ljudima, čulnosti, nostalgiji, sjećanju, pričanju i priči, uživanju.  Da kažemo da je ovo sjajan priručnik koji valja imati u kuhinji, potpuno bismo promašili. Pisac ovih redova je literarizovao gurmanluk, a gurmanluk je ipak neodvojiv od malih stvari koje ga začinjavaju. I mada vas neki tekstovi mogu nadahnuti, ovo je ipak beskrajno dopadljiva knjiga o ljubavi prema hrani i umijeću uživanja. I tako je treba i čitati.

Odlomak pročitajte ovdje.

The post Dodatak jelima appeared first on Imprimatur.

Zbirka „Nostalgija za nepostojećim” Berislava Blagojevića zamišljena je kao skup proznih minijatura pomoću kojih autor nastoji da istraži i pokaže šta sve može da bude kratka priča. Iz priče u priču, čitaocu se otkriva svijet fascinacija predmetima i pojavama iz svakodnevnog života, poput ragastova, pertlanja, zaturenih računa, odlazaka kod zubara, fiksnih telefona, starih atlasa ili ostavljenih dušeka na naduvavanje – svih onih fenomena koje je tako lako previdjeti ili zanemariti, ali koji, viđeni očima pisca, postaju zameci krajnje dirljivih i pomno promišljenih priča u nastajanju. Priče u ovoj knjizi nemaju jednu temu koja ih objedinjuje, naprotiv, krajnje su raznovrsne i bave se najrazličitijim mogućim aspektima stvarnosti, ali zajednička nit im je svedenost, izbrušenost i stilska bravuroznost.

Prvih dvadesetak strana možete pročitati ovdje.

The post Nostalgija za nepostojećim appeared first on Imprimatur.

„Gluvo doba” Ninoslava Mitrovića predstavlja zbirku priča strave i užasa koje su inspiraciju našle u srpskim narodnim predanjima i mitologiji. Zahvaljujući nesvakidašnjem talentu autora da krajnje slikovito izgradi atmosferu svijeta o kojem piše, čitalac lako biva izmješten u literarni prostor kojim se kreću drekavci, vampiri, more, vještice, navi, vodeni carevi i druga bića iz slovenske mitologije. To je svijet zaboravljenih zavjeta koji dolaze na naplatu, svijet varoši koje se s maglom pojavljuju nečistim danima, svijet sila koje iz zaborava i davnih priča svako malo zakorače s ove strane.

„Ove priče nedvosmisleno sadrže fantastiku, natprirodna bića u njima stvarna su na predmetno-prikazivačkom planu – nisu relativizovana nepouzdanim pripovedačima, alkoholom, groznicom, delirijumom, snom. Svet koji ’Gluvo doba’ opisuje svet je mračan, nesiguran, nepouzdan – svet u kome čim sunce zađe, nastupa vreme onostranih sila s kojima je velika muka izaći na kraj čak i onda kada se sve radi ’po propisu’.”

Dejan Ognjanović

„Pažljivo izgrađen i vrlo siguran stil, prožet etnologijom i tradicijom, ali najviše autentičnom emocijom, napisan starinskim ali ne i staromodnim jezikom, s lakoćom čitaoca uvlači u mračnu, jezivu atmosferu priča smještenih u svijet srpskog/balkanskog sela.”

Branislav Predojević

Prvih dvadesetak strana pročitajte ovdje.

The post Gluvo doba appeared first on Imprimatur.

Priče Pavla Aleksića su kratke, izbrušene i prepune neke tihe tuge. U njima kao da je vrijeme stalo, a likovi ostali da se snalaze u tom otuđenom svijetu bez budućnosti. Njegove priče govore o nemogućnosti da čovjek nađe mjesto za sebe, o nemogućnosti dva bića da ostvare komunikaciju, o nemogućnosti da ostanemo i još većoj nemogućnosti da se vratimo. One govore o Americi, o Srbiji i onom beskonačnom prostoru koji se stvara kad čovjek nije ni ovdje ni tamo.

Prvih 29 strana možete pročitati na ovom linku.

The post Hartvorm appeared first on Imprimatur.

„Prije kabura – mrak” u 24 kratke priče osvjetljava cijeli jedan spektar ljudskih naravi i sklonosti: to su ćutljivi pravednici, plemeniti, beskičmenjaci, nasilnici, ravnodušni zlikovci, saborci, ljudi na posljednjoj granici zdravog razuma. U ovoj zbirci svaki nevoljni tik, trzaj kapka ili tijela o međuljudskim odnosima govori više od egzaltiranog dijaloga ili  iznenađujućih obrta. I ma koliko im nedostajala velika djela prometejskih razmjera, Zaim, Hasan, Asim, Meho mesar, doktor Crnac ipak dobijaju prostor u kom sav ljudski duh uz mnogo humora oživljava u svakodnevnim, skoro trivijalnim potresima, u kojima su oni sami toliko realistično prikazani da se sa sigurnošću može tvrditi kako je njihovo i postojanje i djelanje ne toliko izmaštano koliko posvjedočeno. A lakoća jezika i izraza kojima se to posvjedočeno prenosi – pored zadržavanja čitalačke pažnje na najvažnijim, teško opažajućim detaljima – jeste najveća vrijednost takvih priča. Ipak, ne može i ne smije se zanemariti pritajena melanholija iza tog humora, neka vrsta razočarenja koje lebdi nad svakim optimističnim, obećavajućim početkom. Zato i postoji prije svačijeg kabura mrak, bio u pozadini ili ne, kojim niko ne uspijeva da manevriše stalno ili da mu se svaki put sakrije. Osjećajnost ove zbirke je u tami koja se nakratko – u pojedinim trenucima apsurda i smijeha – zaboravlja.

Marija Pejić

Prvih dvadesetak strana pročitajte ovdje.

The post Prije kabura – mrak appeared first on Imprimatur.

U svojoj prvoj proznoj knjizi, Mihaela Šumić vodi čitaoca na put od njujorških barova, boemskih kafana u predgrađu Buenos Ajresa i hotelskih soba u Rimu, preko Dubrovnika na prelazu iz 16. u 17. vijek, pa sve do primorskih gradića u Meksiku, u kojima je sadašnji trenutak neizostavno određen vremenom prije dolaska Evropljana. Svijet koji se otkriva u dvanaest priča ove pomno promišljene, mračne, ali krajnje dirljive i snažne zbirke, čiji su redovi ujedno i svjedočanstvo o moći i dalekosežnosti drevnih vjerovanja, jeste svijet ispunjen višegeneracijskim osvetama, neobjašnjivim događajima, isprepletenim vezama ljubavi, nasilja, smrti i slobode, svijet obilježen i nježnošću i surovošću.

REGIONALNA KNJIŽEVNA NAGRADA „ŠTEFICA CVEK”

Iz obrazloženja: Šumić vešto koristi različite književne obrasce, od postmodernističke naracije, preko magičnog realizma pod snažnim uticajem latinoameričke i španske proze, pa do trilera i misterije. Herbarij svete smrti sveža je, autentična i uzbudljiva zbirka priča kakva se retko sreće u regionu.

Borisav Matić

Prvih petnaest strana pročitajte ovdje.

The post Herbarij svete smrti appeared first on Imprimatur.

"Primjeri čojstva i junaštva“ su najbitnije djelo Marka Miljanova. To je zbirka kratkih priča pisana s prevashodnim ciljem da ostavi svjedočanstvo o djelima koja treba da služe za primjer budućim naraštajima. Ovo nije samo nabrajanje poduhvata koje su Crnogorci tog vremena sprovodili protiv turske vlasti s ciljem oslobođenja zemlje već isto tako i kolekcija priča o tome kako su i u mnogo težim vremenima od ovih ljudi bili sposobni za međunacionalno i međuvjersko poštovanje i praštanje. Poštovanje i poznavanje Drugog i drugačijeg za Marka Miljanova je bio imperativ i on je to svjedočio svojim djelima.

Prvih 20 strana možete da pročitate ovdje.

The post Primjeri čojstva i junaštva appeared first on Imprimatur.