Knjiga koja nas vodi u Selo na rubu razuma, u svijet igre, smrtnosti i ljubavi. Nesvakidašnje dirljiv podsjetnik na istinsku moć riječi i priča.

***

„Osvedočeno dobri mladi pripovedač, Stefan Tićmi, pred čitaoce donosi novu uzbudljivu prozu – novelu Guguto memeto, pripovest temeljenu na iskustvima najbolje domaće fantastičke literature. Ovo delo otvara neke od ključnih tema u čovekovom odnosu prema svetu nejasnih sila i verovanja, provocira zapitanost nad igrom uzroka i posledice, budi ontološku jezu. Suptilnim unošenjem etnoloških elemenata u priču, autor gradi folklorno-mistični ambijent, ukidajući jasne granice između prostora stvarnosti i uobrazilje, između jednoličja svakodnevice i duha ritualnih praksi.”

Dejan Aleksić

„Jezik kojim se gleda i kazuje ovaj filmovani roman je sa one strane praktične trivijalnosti, emituje vesti iz nesvesti, aludira na rane traumatizme, uvodi u odgovornost zrelog doba, stvarnu ili imaginarnu, ali ostaje u lakoći igre: sve je tako prosto i sve je tako slutno i nedoslutno.”

Dr Zoran Antić, ESP

„Tićmi čitaocima daje jedino i sve što zaista poseduje: svoj svet mašte i priviđenja. Njegove bajkolike priče iz Sela na rubu razuma bolje oslikavaju način na koji živimo nego različite ʼstvarnostiʼ sveta koji nas okružuje. Razigranim jezikom vodi nas na put sa periferije racionalnog do epicentra smisla. Ovo nije priča na kakvu ste navikli, ovo je stotinak strana duga opomena.”

Radmila Petrović

Odlomak pročitajte ovdje.

The post Guguto memeto appeared first on Imprimatur.

Neva Valečić uspješna je i ostvarena ličnost, savremena žena s bezbroj lica i uloga, koja u svom životu-predstavi ima sve što joj je potrebno da bi bila srećna. Neva Valečić, junakinja-dvojnica, izgubljena je u svim prošlim i sadašnjim htijenjima pa svoje usamljenosti pokušava utomiti ležernim seksom, nemogućim vezama, žamorima i klupskim gužvama. I jedna i druga potražiće sebe u nizu nužnih, komičnih i bolnih odluka, uz koje će, svaka za sebe, preispitivati prirodu majčinstva, površnih međuljudskih odnosa i generacijskih biljega. Nada Kaurin Knežević nastavlja ironično i britko da se igra modernim pojmom sreće, ovaj put kroz dva do srži ženska iskustva – gubljenje identiteta i povratak sebi.

***

„Roman u kojemu se tako panično i grčevito traga za srećom koja je jedna od najopasnijih fatamorgana našega doba i izvor svake moguće sebičnosti i nesreće. Likovi ovdje kao da su uvjereni da imaju pravo na drugi život, drugi pokušaj, neki svoj paralelni život i album. Jetko, duhovito, istinito.”

Zoran Ferić

„Povratak u stvarnost, u tekst, u priču, redovito je sunovrat u dubinu vlastita ponora. Humor je ono što nas odatle spašava, autoričina iskrenost i prepoznatljivost tragikomičnih situacija. Ljubav je ono što spašava – iako je ona glavni ʼproblemʼ objema junakinjama, ujedno je i njihovo rješenje.”

Maja Klarić

Odlomak pročitajte ovdje.

The post Drugi album appeared first on Imprimatur.

U malom poljskom mjestu nadomak Varšave, Stefanija Muter 1944. godine oduzima dvjema skrivenim Poljakinjama zeleni kaput, jedinu toplu stvar koja im je preostala, a potom njemačke okupatore obavještava o mjestu njihovog skrivanja, osuđujući tim činom nesrećnu majku i ćerku na smrt. Pola vijeka kasnije, Danuta Muter rađa fizički deformisanu i mentalno hendikepiranu ćerku Bebu, o kojoj mora danonoćno da brine i kojoj su jedina zanimacija njen kaleidoskopski pogled i izmišljena radio-emisija koja emituje glasove iz prošlosti. Posjeta radnica socijalne službe poremetiće ustaljeni ritam njihovih života te razdvojiti majku i ćerku, a Danutu će potaknuti na put tokom kojeg će, poput kakve moderne Demetre, lutati prestonicom, u haotičnom i bučnom vrtlogu zamršene istorije i sveprisutnog licemjerja. Priča o životu jedne porodice, uznemirujuća i kontroverzna, postaje priča o prošlosti i sadašnjosti jedne zemlje, a od čitalaca traži otvorenost i spremnost na jedno posve drugačije, direktno, glasno i bespoštedno pripovijedanje, poput neke izokrenute apsurdne bajke.

***

„Dobar debi u poljskoj književnosti nije neuobičajen. A kada se pojavi knjiga koja potrese izdavačko tržište i raspali umove čitalaca, kritičari sa nestrpljenjem iščekuju autorovo sljedeće djelo. Nakon čitanja druge knjige Silvije Hutnjik, mogu da odahnem. ʹBebaʹ je veoma uspješan roman, koji potvrđuje književno umijeće autorke.ˮ

Onet

Odlomak pročitajte ovdje.

NAPOMENA:

Početak pretprodaje: 10. 12. 2023.

Knjige naručene u pretprodaji šaljemo, u prosjeku, sedam dana nakon datuma objavljivanja.

The post Beba appeared first on Imprimatur.

Od branioca Gvida Gverijerija traži se da se pozabavi žalbom Fabija Paoličelija, koji je osuđen na šesnaest godina zatvora nakon što ga je, dok se s porodicom vraćao s odmora provedenog u Crnoj Gori, zaustavila policija i u njegovom autu otkrila četrdeset kilograma kokaina. Uvjeravanja da droga nije njegova i da mu je sve podmetnuto nemaju efekta, tako da, pritisnut okolnostima, on priznaje krivicu kako bi njegova žena i dijete bili pušteni na slobodu. Na kraju mu jedina nada ostaje advokat Gvido Gverijeri, kojeg moli da preuzme njegovu odbranu u drugostepenom postupku. No, došavši u zatvor, Gverijeri u njemu prepoznaje batinaša iz neofašističkih odreda koji ga je pretukao u mladosti. Tek intervencija Paoličelijeve prelijepe supruge, dijelom Japanke, konačno poljulja Gverijerijevo opiranje. Rastrzan između etičke obaveze da pruži profesionalnu odbranu nekome ko je nije imao te vlastitih sjećanja i želje za osvetom, Gverijeri prihvata slučaj, nesvjestan na koliko će mu načina on izmijeniti život.

***

„Novi čitaoci, kao i oni koji se iznova vraćaju i uživaju u priči o inteligentnom, promišljenom i posvećenom advokatskom heroju ili u pravnom trileru umjerenog tempa, sigurno će uživati i u ovom romanu iz serije o advokatu Gverijeriju.”

Buklist

„Karofiljo piše britke romane s dozom ironije koji su, koliko pravni trileri, toliko i ljubavne priče i filozofski traktati.”

Njujorker

NAPOMENA:

Početak pretprodaje: 19. 11. 2023.

Knjige naručene u pretprodaji šaljemo, u prosjeku, sedam dana nakon datuma objavljivanja.

Druge romane iz serije o advokatu Gvidu Gverijeriju potražite ovdje i ovdje.

The post Razumne sumnje appeared first on Imprimatur.

Prvi roman meksičke spisateljice Fernande Melčor – prvijenac koji jasno najavljuje poetičku
originalnost jednog od najpopularnijih književnih glasova Latinske Amerike. „Lažni zec”
isprepletena je i dirljiva priča o patološkoj strasti, neostvarenom dosegu i ljudima riješenim da u perpetualnom nedostatku boljeg – sami sebe ponište. Kada Andrik odluči da zauvijek napusti tetku Idaliju, koja je koristila svaku priliku ne bi li ga kaznila za „njegovu izopačenost”, upoznaje čovjeka pod čijom prisilom ulazi u krugove prostitucije i nasilja. Za to vrijeme Zahir, Idalijin drugi nećak i jedina dobra stvar u Andrikovom životu, ne preza ni od čega kako bi pronašao Andrika i vratio ga na sigurno. S njima se naizgled mimoilaze Vinisio i Paći, dvojica prijatelja zaustavljena na sopstvenim životnim prekretnicama. Njihove sudbine prepliću se pred čitaocem i otkrivaju povezanosti koje su skrivene i samim likovima. „Lažni zec” je književni osvrt na muškost i nepomirljiv jaz između uloge i čovjekove suštine. Hrabro pisanje s istančanim osjećajem za zamršene međuljudske odnose i začetak važnog dijaloga o odgovornosti pojedinca i zajednice. Roman-preteča i provokativna najava „Sezone uragana”.

Odlomak pročitajte ovdje.

U PRETPRODAJI OD 29. 10. 2023.
Napomena: Knjige naručene u pretprodaji šaljemo, u prosjeku, 7 dana nakon datuma objavljivanja.

The post Lažni zec appeared first on Imprimatur.

Od jednog od najprovokativnijih čileanskih romanopisaca stiže nam roman o zabranjenoj ljubavi i revoluciji tokom Pinočeove diktature. Usredsređen na istorijski događaj koji je zauvijek promijenio Čile – atentat na Augusta Pinočea iz 1986. godine – „Strah me je, torero” je najeksplozivniji, najkontroverzniji i najpopularniji roman objavljen u toj zemlji posljednjih decenija. Proljeće je 1986. u Santijagu i vlast Augusta Pinočea počinje da slabi. U jednoj od mnogobrojnih siromašnih gradskih četvrti, Ludaja od Prekoputa, beznadežno romantični i usamljeni travestit, veze stolnjake za bogate i sluša bolero, ne bi li tako prigušio zvuk pucnjave i nereda na ulicama. U život mu stiže Karlos, zgodni mladić s kojim se sprijatelji i koji koristi njegovu kuću za skladištenje misterioznih kutija i održavanje tajnih sastanaka. Tako počinje prijateljstvo, ali i ljubav, koja će oboma donijeti neočekivane, ali veoma različite ishode.

***

„Lemebelova nježna priča o vremenu velikih nemira donosi jedno izuzetno čitalačko iskustvo te portret ljubavi i gubitka u doba okrutnog diktatora.”

Buklist

„Snažan roman – vješto napisan, zadivljujuć i duboko dirljiv.”

Isabel Aljende

Odlomak pročitajte ovdje.

The post Strah me je, torero appeared first on Imprimatur.

NIN-OVA NAGRADA ZA NAJBOLJI ROMAN GODINE!

Roman o ocu, roman o zločinu, roman o porodici, roman o prijateljstvu, roman o odrastanju, totalni roman! S temom dvojništva, velikom kakva jeste u našoj književnosti, kakvu čitamo kod Danila Kiša uostalom, pisac uokviruje tematski različite segmente koji ovu knjigu čine presjekom jednog života. Tako osvijetljene momentume uokviruje dvojništvo oca i sina, figura prvog pisca i onog koji nasljeđuje – dar, spisateljsku osjetljivost i zaostavštinu, naređenje da se nepravdama suprotstavlja otvorenim srcem i jednom pisaćom mašinom. Poslije zabave, mada kompoziciono osmišljen u pet dijelova, počinje jednom rečenicom, jednim motom, neizostavnim i suštinskim citatom koji daje kolor i uspostavlja ton cijelom narativu: „I onda počinje oluja govana“. Tako je jednom rekao Roberto Bolanjo i bespovratno osvijetlio pravac drugom piscu. A oluja Steve Grabovca velika je i strašna u pokušaju da se dekonstruiše sjećanje, niz uspomena (ili privida) koje, napokon prizvane, spasavaju i istovremeno ogoljuju svijest do njene nemoćnosti.

I u ovom romanu čitalac će prepoznati sve ono što Stevu Grabovca čini jedinstvenim regionalnim piscem – jednostavni a veliki lirizam, beskrajno srce, misaona širina da se svaka stvar osvijetli prije no što se osudi, nesposobnost da se čovjek zarobi u malodušnost i uskogrudost ratnih i postratnih narativa. Stevo Grabovac je još jednom uspio izgovoriti sve naše tuge, misaone ćorsokake, ljubavi i usamljenosti, s onakvom iskrenošću i nepretencioznošću, s onakvom lakoćom izraza koju je lakše osjetiti negoli objasniti.

Odlomak pročitajte ovdje.

The post Poslije zabave appeared first on Imprimatur.

Marat, mladi advokat, vraća se iz Moskve u svoje rodno selo u Dagestanu, a njegovi roditelji već su rezervisali salon za svadbeno veselje iako još uvijek nisu našli odgovarajuću nevjestu za svog sina. Patja, koja se takođe iz Moskve vraća u kuću svojih roditelja, pokušava da pobjegne od Timura, s kojim se prethodnih mjeseci dopisivala, a koji se u stvarnosti ispostavio potpuno drugačijim. Na radost njenih roditelja, Timur je izrazio želju da je zaprosi, ali Patja svim silama nastoji da izbjegne tu nesrećnu okolnost u kojoj se zatekla. U sveopštem haosu ogovaranja te ljubavnih, vjerskih, političkih i kulturoloških tenzija i razmirica koje zaokupljaju mještane, Maratovi i Patjini putevi se ukrštaju i oni se zaljubljuju. Pohlepa, korupcija, kultovi ličnosti, žudnja i želja za moći ostavljaju traga na sudbinama svih junaka. Koliko prostora u takvom svijetu ostaje za ličnu sreću?

Alisa Ganijeva, jedan od najzanimljivih glasova savremene ruske književnosti, ispisuje ovu višeslojnu priču o ljubavi i sudbini, kako nježnim, tako i pomalo ljutitim i buntovnim jezikom. Njeno pisanje, bogato dijalogom i komičnim, često bizarnim scenama, prikazuje nam sliku društva u kome se sukobljavaju Istok i Zapad, moderno i tradicionalno, lično i kolektivno.

***

Ganijeva dočarava svijet pun čudnih, komičnih i opasnih likova koji izgledaju kao rezultat literarnog ukrštanja “Dobrih momaka” i “Moje velike mrsne pravoslavne svadbe”.

The Guardian

Pročitajte odlomak ovdje.

The post Mladoženja i mlada appeared first on Imprimatur.

Penelope Spada je bivša javna tužiteljka, koja se izdvajala upornošću, inteligencijom i hrabrošću, a zatim je misteriozna nesreća dramatično okončala njenu karijeru. Jednog dana dolazi joj muškarac koji od nje traži da preuzme slučaj ubistva njegove žene. Đulijana Baldi jedne večeri nije se vratila kući, a njeno tijelo pronađeno je sljedećeg dana na periferiji grada. Istraga nije dala nikakve rezultate, predmet je arhiviran, ali mužu je na teret stavljena sumnja da je počinilac zapravo on. Penelope, nakon prvobitnog odbijanja, ipak prihvata da se pozabavi slučajem, i to na insistiranje jednog starog prijatelja, novinara crne hronike koji je cijelu priču pratio od samog početka. Tako počinje uzbudljiva istraga koja vijuga nepoznatim ulicama Milana i koja će na vidjelo iznijeti brojne samo naizgled zakopane tajne.

***

„Đanriko Karofiljo stvara žensku figuru sa epskim crtama. Žena puna ljutnje i bolne ljudskosti. Lik koji ostaje u našim srcima i nakon zadnje stranice i neočekivanog kraja.”

„Stilski tečan i jasan, roman koji se može pročitati u dahu!”

Odlomak pročitajte ovdje.

The post Penelopina disciplina appeared first on Imprimatur.

Crvena kuća na ostrvu donosi nam nesvakidašnju priču o junakinji Šej, afroameričkoj profesorki udatoj za italijanskog biznismena Senu, koji na ostrvu Naratrani, malom fiktivnom prostoru u blizini velikog ostrva Madagaskar, odlučuje da izgradi raskošnu vilu koju naziva Crvena kuća i za čiju gospodaricu imenuje upravo Šej. Iako je Crvena kuća iz godine u godinu samo vila za odmor, Šej se upušta u odnose sa lokalnim ljudima i njihovom kulturom, a sa novim saznanjima o životu jednog izrabljenog naroda počinje svjesno da se pita kakva je njena uloga u široko rasprostranjenom siromaštvu i nesreći koju doživljavaju pravi stanovnici ostrva. Svako novo poglavlje otkriva nam sudbinu nekog novog junaka, dok istovremeno pratimo Šej, koja s porodicom dvadeset godina posjećuje Naratrani. Kako vrijeme prolazi, njena djeca odrastaju, njen brak se urušava pod teretom suštinske nepodudarnosti, a njeni odnosi s lokalcima, posebno s glavnom kućepaziteljkom Velikom Bertin, produbljuju se i otkrivaju mrežu snažnih i neraskidivih veza. Oslanjajući se na tradiciju građenja literarnih svjetova u romanima kao što su Kuća duhova Izabel Aljende i Amerikana Čimamande Ngozi Adiči, Andrea Li uvodi nas u prostor gdje se prepliću kulture, rase i klase i preispituje postkolonijalne teme te idealizovanje tropskog raja.

***

Li prikazuje ženu koja se suočava sa protivrječnostima koje joj život istovremeno i olakšavaju i otežavaju i koja pokušava da otkrije gdje pripada i gdje je njeno mjesto u svijetu.

The New York Times

Predivan narativ koji je možda samo Li mogla da konstruiše — ambiciozan pokušaj da se fikcija upotrijebi za istraživanje stvarnosti svijeta podijeljenog rasom i klasom.

The Washington Post

Odlomak pročitajte ovdje.

The post Crvena kuća na ostrvu appeared first on Imprimatur.