{"id":4753,"date":"2022-11-09T08:48:00","date_gmt":"2022-11-09T08:48:00","guid":{"rendered":"https:\/\/imprimatur.ba\/?p=4753"},"modified":"2022-11-08T21:50:49","modified_gmt":"2022-11-08T21:50:49","slug":"razgovor-s-autorkom-milica-drobac-pavicevic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/imprimatur.ba\/razgovor-s-autorkom-milica-drobac-pavicevic\/","title":{"rendered":"Razgovor s autorkom: MILICA DROBAC PAVI\u0106EVI\u0106"},"content":{"rendered":"\n

Milica Drobac Pavi\u0107evi\u0107 profesorica je na Odsjeku za psihologiju <\/strong>Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci. Doktorsku disertaciju pod nazivom \u201ePsiholo\u0161ki efekti vje\u017ebe i transfera u razvoju kreativnosti kod intelektualno darovitih u\u010denika vi\u0161ih razreda osnovne \u0161kole\u201d odbranila je 2014. godine i stekla zvanje doktora psiholo\u0161kih nauka. Odgovorni je nastavnik za u\u017eu nau\u010dnu oblast Pedago\u0161ka i \u0161kolska psihologija. Saradnik je u Astronomskom dru\u0161tvu Vi\u0161njan i Znanstveno-edukacijskom centru Vi\u0161njan iz Istre, gdje ve\u0107 dvije godine osmi\u0161ljava, priprema i vodi radionice iz oblasti psihologije<\/strong> za u\u010denike osnovnih i srednjih \u0161kola u sklopu projekta Youth Science Camp (YSC). Tako\u0111e je zvani\u010dni psiholog ogranka udru\u017eenja MENSA<\/strong> u Bosni i Hercegovini. Objavila je 2020 godine knjigu “\u0160ta je zapravo kreativnost?”<\/strong>, a ove godine stigla nam je i druga njena knjiga “Kako se podsti\u010de kreativnost?”<\/strong>. Tim povodom, razgovarali smo s Milicom, a intervju vas \u010deka u nastavku.<\/p>\n\n\n\n

Kako, koliko dugo i za\u0161to je uostalom nastajao ovaj rukopis i na koji na\u010din ga dovodimo u prirodnu vezu s prethodnom knjigom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Rukopis je nastao kao prirodan nastavak mog prvog rukopisa. Dodu\u0161e, prvi rukopis o kreativnosti je i pisan kao uvod u cijelu pri\u010du koja \u0107e poslije toga da slijedi. Zato je onako i op\u0161iran, pa mo\u017eda i povr\u0161an. Da poka\u017ee koliko vrata trebamo otvoriti da bismo do\u0161li do odgovora \u2013 \u0161ta je zapravo kreativnost. S druge strane, kroz rukopise koji \u0107e uslijediti, a jedan ve\u0107 i jeste, prvobitnu povr\u0161nost bih produbila na na\u010din da pri\u010du o kreativnosti na neki na\u010din uozbiljim i konkretizujem. Mislim da ljudi vole konkretne odgovore, pa makar i u nekom smislu nepotpune, nego uop\u0161tene i bezli\u010dne formulacije. Ili to samo volim ja pa generalizujem na sve potencijalne \u010ditaoce. Kako god, od uvoda u razumijevanje koncepta kreativnosti, gdje sam \u017eeljela naglasiti koliko je ona va\u017ena i kakve su njene posljedice po nas kao ljudsku vrstu, pa i planetu, postavila sam brojna pitanja. Jedno od njih je \u00a0kako je podsticati. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Kako sam prvi rukopis zavr\u0161ila sa smjernicama u obrazovanju smatrala sam da bih te smjernice trebala konkretizovati i prikazati kroz konkretne primjere i zadatke. Na taj na\u010din bih demonstirala prinicip za konstrukciju zadataka koji podsti\u010du kreativno i divergentno mi\u0161ljenje. Nije mi bila namjera da pravim priru\u010dnik\u00a0 sa zadacima koji direktnom primjenom podsti\u010du kreativnost kao na primjer kada imate kuvar sa receptima pa \u017eelite da napravite neko konkretno jelo. U rukopisu Kako se podsti\u010de kreativnost? kroz prikazane zadatke demonstiriran je princip za dizajn zadataka koji podsti\u010du kreativnost. Ponu\u0111ena su obja\u0161njenja i primjeri kako u\u010ditelji i nastavnici da kreiraju zadatke za u\u010denike u okviru svoje nau\u010dne, sportske ili umjetni\u010dke oblasti. Sam sadr\u017eaj prikazanih zadataka nije toliko va\u017ean koliko princip na osnovu kojih se kreira. Planirala sam da prika\u017eem i klimu u odjeljenju ili grupi koja je pogodna za ispoljavanje kreativnosti ali sam to ostavila za sljede\u0107i rukopis.<\/p>\n\n\n\n

Da ne bi bilo zabune, u knjizi je rije\u010d o maloj kreativnosti i pretpostavlja\u0161 da je ona kao takva svakome imanentna i da je, slijede\u0107i tu logiku, svako mo\u017ee i podsticati. Kakva je to kreativnost i kako se razlikuje od ostalih?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zapravo je vi\u0161e rije\u010d o mini kreativnosti nego o maloj kreativnosti. Za razliku od velike kreativnosti koja je karakteristi\u010dna za eminentna postignu\u0107a, mala i mini kreativnost je dostupna svima nama i svi ih ispoljavamo u svakodnevnim situacijama. Me\u0111utim, razlika izme\u0111u mini i male kreativnosti je u tome \u0161to se mini kreativnost odnosi na na\u0161 li\u010dni do\u017eivljaj zna\u010denja koje konstrui\u0161emo u datoj situaciji dok se mala kreativnost vi\u0161e koristi za sva na\u0161a kreativna postignu\u0107a koja su va\u017ena nama ali ne i na\u0161em okru\u017eenju. Prema tome, mini kreativnost definisana na na\u010din da ozna\u010dava na\u0161 li\u010dni do\u017eivljaj ishoda kreativnog procesa vrlo je bliska konstruktivizmu u psihologiji koji se upravo i bavi na koji na\u010din konstrui\u0161emo svoja znanja pa samim tim i svijet oko nas. Stoga, ako dozvolimo i ohrabrimo u\u010denike da se u procesu u\u010denja fokusiraju na to kako konstrui\u0161u svoja znanja mi istovremeno podsti\u010demo mini kreativnost kod njih.<\/p>\n\n\n\n

U kojoj mjeri ne\u0161to mora biti novo da bi bilo kreativno?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

To ne znam. To pitanje je jo\u0161 uvijek otvoreno gdje je ta granica gdje je ne\u0161to novo na na\u010din da zaslu\u017euje pridjev i kreativno. Pitanje se dodatno komplikuje ako se zapitamo u odnosu na koga novo \u2013 nas kao autore ili za na\u0161e okru\u017eenje ili za \u010dovje\u010danstvo u cjelosti. Naj\u010de\u0161\u0107e svako iskustvo koje se prvi put javlja u na\u0161oj svijeti i mi smo toga svjesni mo\u017eemo ozna\u010diti kreativnim. Tako\u0111e, koliko je neka novina kreativna u odre\u0111enoj nau\u010dnoj ili umjetni\u010dkoj oblasti zavisi od procjene profesionalaca iz te oblasti. Na kraju krajeva, oni su i najmjerodavniji da procijene ,,veli\u010dinu\u201d promjene koja se ogleda u novini nekog produkta i da li je ona tolika da je mo\u017eemo nazvati kreativnom.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Koje su to navike koje, kao roditelji i\/ili nastavnici, mo\u017eemo sada po\u010deti praktikovati kako bismo kod u\u010denika\/djece podsticali kreativno mi\u0161ljenje? \u0160ta mo\u017eemo uraditi na pojedina\u010dnom planu, ne oslanjaju\u0107i se pretjerano na strukturu ili sistem?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U razgovoru sa svojom djecom ili u\u010denicima slu\u0161ati njihove odgovore kako bismo \u010duli i razumijeli na koji na\u010din konstrui\u0161u svoje znanje. A da bismo ih \u010duli trebamo ih ohrabriti da misle na na\u010din koji nije poznat, konvencionalan i izvjestan. Podsticati ih da istra\u017euju postavljene hipoteze kao mogu\u0107a rje\u0161enja problemske situacije. Saslu\u0161ati ih na osnovu kojih podataka su formulisali te hipoteze odnosno kao su do\u0161li do ideje koja le\u017ei u formulisanoj hipotezi. Ohrabrivati ih kada do\u0111u do jednog rje\u0161enja, pa \u010dak i kada je ta\u010dno, odnosno ba\u0161 zato \u0161to je ta\u010dno, da tragaju i za drugim i za tre\u0107im i za \u010detvrtim\u2026 ta\u010dnim rje\u0161enjem. Dati im podr\u0161ku da ne odustaju u procesu testiranja ideja i da izdr\u017ee frustraciju koja \u010desto taj proces prati. To bi bilo dovoljno za po\u010detak.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta si o kreativnosti zaklju\u010dila iz pisanja ove knjige?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Da je kreativnost je li\u010dni proces zahvaljuju\u0107i kojem se de\u0161ava prvobitna konstrukcija na\u0161eg znanja, a ako nas krase i druge vrline, poput visoke inteligencije, otvorenosti ka iskustvu, bogato znanje i marljivost, onda \u0107e ta konstrukcija biti javna i dostupna svima oko nas. Taj novi dio u vezi s kreativno\u0161\u0107u kod sebe sam prepoznala u samom poimanju va\u017enosti vrsta kreativnosti. Na po\u010detku svog nau\u010dnog interesovanja smatrala sam samo Veliku kreativnost kao jedinu ,,pravu\u201d kreativnost dostojnu ozbiljnog prou\u010davanja. Sada mini-kreativnost posmatram kao najva\u017eniju vrstu preko koje mo\u017eda i do\u0111emo do obja\u0161njenja prirode Velike kreativnosti. Ta promjena uvida nastala je zahvaljuju\u0107i konstruktivizmu. Ovu promjenu smatram veoma va\u017enom, jer se ispostavilo da je taj vid kreativnosti, mini-kreativnost, najdostupniji za podsticanje kroz na\u0161 obrazovni sistem, ali i roditeljstvo.<\/p>\n\n\n\n

Razgovarala: Marija Peji\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Gdje prona\u0107i knjigu?<\/h2>\n\n\n\n

Knjiga Kako se podsti\u010de kreativnost?<\/a><\/strong> dostupna je na na\u0161oj internet knji\u017eari<\/strong>, a knjigu mo\u017eete prona\u0107i i u nekoj od knji\u017eara \u0161irom BiH i Srbije<\/strong> s kojima sara\u0111ujemo (spisak prodajnih mjesta pogledajte ovdje<\/a><\/strong>).<\/p>\n\n\n\n

Iz medija:<\/h2>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Knjige Milice Drobac Pavi\u0107evi\u0107<\/h2>\n\n\n