{"id":4111,"date":"2022-04-27T09:44:37","date_gmt":"2022-04-27T09:44:37","guid":{"rendered":"https:\/\/imprimatur.ba\/?p=4111"},"modified":"2022-04-27T09:44:41","modified_gmt":"2022-04-27T09:44:41","slug":"razgovor-s-autorkom-ivana-bajic-hajdukovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/imprimatur.ba\/razgovor-s-autorkom-ivana-bajic-hajdukovic\/","title":{"rendered":"Razgovor s autorkom: IVANA BAJI\u0106-HAJDUKOVI\u0106"},"content":{"rendered":"\n

Ivana Baji\u0107-Hajdukovi\u0107 <\/strong>(1978) ro\u0111ena je u Beogradu, gdje je zavr\u0161ila Filolo\u0161ki fakultet (2000). Doktorirala je na Univerzitetskom kraljevskom koled\u017eu u Londonu (2008) iz oblasti socijalne antropologije<\/strong> sa temom porodi\u010dnih odnosa izme\u0111u beogradskih emigranata devedesetih i porodica u Srbiji. Poslije dvije decenije predava\u010dkog rada na fakultetu, Ivana se posvetila pisanju i podu\u010davanju studenata pisanju<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Razgovarali smo sa Ivanom povodom objavljivanja njene knjige “Mo\u017ee li se pobe\u0107i od tuge?<\/a><\/strong>“, u okviru na\u0161e edicije publicistike Metamorfoze<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Kako je nastala ideja za ovakvu knjigu i otkud \u017eelja da ona iza\u0111e iz akademskog okvira i postane publicisti\u010dko izdanje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

IBH: Tema emigracije iz Srbije devedesetih je izuzetno va\u017ena zbog uticaja na promenu demografske i socio-ekonomske situacije u zemlji. Uprkos zna\u010daju ove teme, emigracija devedesetih ostala je slabo istra\u017eena, dobrim delom i zbog politi\u010dke konotacije koju ova tema otvara. Emigracija devedesetih predstavljala je izme\u0111u ostalog i pobunu protiv rata i tada\u0161njeg re\u017eima<\/strong>, te stoga nikome nije bilo u interesu da se o ovoj temi javno raspravlja. Sa druge strane, javno ignorisanje ovog masovnog odliva mla\u0111e populacije iz zemlje, trajno je obele\u017eio iskustva porodica koje su ostale u zemlji, a naro\u010dito majki. Ova iskustva su potresna svedo\u010denja kako o individualnoj, tako i o kolektivnoj traumi <\/strong>o kojima vredi razgovarati izvan uskih akademskih okvira kako bi nove generacije, stasale u posleratnom periodu, razumele doga\u0111aje koji su formirali okvir sada\u0161njeg \u017eivota u zemlji.<\/p>\n\n\n\n

Emigracija je, naro\u010dito u posljednje vrijeme, jedna od dominantnih tema na\u0161e svakodnevice. \u010cini se kao da ne moramo mnogo razgovarati prije no \u0161to se \u010duje da je neko poznat negdje oti\u0161ao. Ti si ovaj problem posmatrala kroz prizmu ratnih de\u0161avanja devedesetih, ali sa jednom varijacijom – u fokusu nisu emigranti, ve\u0107 njihove porodice koje su ostale u Srbiji. Za\u0161to ba\u0161 takav pristup?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

IBH: Kada sam krenula da radim istra\u017eivanje sa majkama u Beogradu, iznenadilo me je u kolikoj meri su njihovi \u017eivoti stali sa emigracijom dece. Vreme je stalo – u kranje materijalnom smislu, domovi majki su postali muzeji<\/strong> u kojima su one kao kustosi \u010duvale uspomene na porodice koje tu vi\u0161u nisu \u017eivele i na decu koja su odavno odatle oti\u0161la. Ta usredsre\u0111enost i posve\u0107enost majki na o\u010duvanje uspomena na porodi\u010dni \u017eivot i na decu koja odavno vi\u0161e tu nisu, doprinela je odluci da se ti njihovi napori stave pod lupu i da se pribli\u017ee \u0161iroj javnosti.<\/p>\n\n\n\n

Da budemo jo\u0161 konkretniji, majke su to jezgro porodice i veliki dio tvog istra\u017eivanja nastao je iz njihovih pri\u010da. Kako su ti razgovori izgledali i kako si pravila selekciju materijala koji \u0107e u\u0107i u knjigu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

IBH: Knjiga je u najve\u0107oj meri zasnovana na doktorskoj disertaciji koju sam odbranila 2008.godine u Londonu, uz dopune iz postdoktorskih istra\u017eivanja o ishrani tokom devedesetih. Dakle, izbor portreta koji su se na\u0161li u knjizi datira iz vremena rada na doktoratu gde je ideja bila prikazati odre\u0111eni broj \u201ctipi\u010dnih\u201d iskustava majki, kao i nekoliko \u201catipi\u010dnih\u201d kako bi se predstavio dijapazon razli\u010ditih iskustava sa odlaskom dece. Sami razgovori, kao i mnogobrojne posete domovima majki, posmatranje njihove svakodnevne rutine i intimne sfere doma bili su potresna svedo\u010denja o samo\u0107i, tuzi i \u017eudnji za decom i unucima<\/strong>. Ovaj sentiment obele\u017eio je celokupno istra\u017eivanje u Beogradu i prenet je u knjizi kao svedo\u010danstvo o \u017eivotima majki \u010dija su deca emigrirala devedesetih.<\/p>\n\n\n\n

Analizirala si odnos izme\u0111u majke i djeteta uzimaju\u0107i u obzir njene navike i rutine – kako pi\u0161e pisma ili imejlove, gdje \u017eivi, kako i \u0161ta kuva, \u0161ta \u0161alje u paketima, kako govori o svom djetetu, \u010dime ispunjava dane. Kako ti, nakon svih razgovora, razumijeva\u0161 takvu njenu stvarnost?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

IBH: Ovo istra\u017eivanje je potvrdilo ve\u0107 poznate uvide o asimetri\u010dnosti relacije izme\u0111u majke i deteta, gde se majka nalazi u ulozi davaoca bez o\u010dekivanja reciprociteta. Dru\u0161tveno-ekonomske okolnosti u kojima su majke iz ovog istra\u017eivanja \u017eivele, \u010dine ove njihove \u017ertve gotovo nadljudskim i nerazumljivim svima osim njima samima. Sam \u010din \u017ertvovanja za decu emigrante<\/strong> \u2013 slanje poklona, pisama na koje odgovori ne sti\u017eu redovno, recepata za koje ima i nema interesovanja, gledanja na zidni sat koji pokazuje vreme u nekom dalekom gradu gde \u017eivi sin ili \u0107erka, pomagao je majkama da se i dalje osete kao majke. Biti majka, za njih je zna\u010dilo \u017ertvovati se za svoje dete \u2013 bez obzira na sopstveni materijalni polo\u017eaj, ili na razdaljinu. Taj \u010din \u017ertvovanja postao je na\u010din na koji su \u017eene potvr\u0111ivale sopstveni identitet u godinama kada se njihov poznati svet uru\u0161avao iz dana u dan.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga \u0161to govori o posljedicama emigracije uop\u0161te, ova knjiga, \u010dini mi se, \u010de\u0161\u0107e poku\u0161ava odgovoriti na pitanje \u0161ta je to \u0161to \u010dini nuklearnu porodicu i omogu\u0107ava joj da bude cjelovita. Kako bi ukratko odgovorila na ovo?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

IBH: Primeri iz ove knjige, kao i primeri iz drugih istra\u017eivanja u oblasti antropologije i sociologije u zemlji i inostranstvu, svedo\u010de da porodicu \u010dine prakse koji pojedinci obavljaju jedni prema drugima<\/strong>. Porodicu ne \u010dine samo normativna o\u010dekivanja, ve\u0107 iskustvo kroz koje \u010dlanovi porodice potvr\u0111uju svoje uloge majki, o\u010deva, ili dece. Emigracija devedesetih u mnogome je imala negativan uticaj na nuklearnu porodicu u Srbiji i majke su odigrale izuzetno zna\u010dajnu ulogu u odr\u017eavanju porodice kroz svoje \u017ertvovanje koje su neumorno obavljale.<\/p>\n\n\n\n

Da li je tvoje iskustvo emigracije uticalo na izbor ovakve teme?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

IBH: Na izbor teme je uticalo moje iskustvo svedoka emigracije devedesetih. Odrasla sam gledaju\u0107i brojne ro\u0111ake i prijatelje koji su se iselili iz zemlje. Gotovo da nije bilo dana da se nije \u010dulo za jo\u0161 nekog da je oti\u0161ao iz zemlje. Moj odlazak iz zemlje na postdiplomske studije desio se posle pada Milo\u0161evi\u0107a, po\u010detkom 2000-ih. Ovo iskustvo se ne mo\u017ee uporediti sa iskustvima emigranata devedesetih kada je rat razarao Jugoslaviju, zemlja bila pod sankcijama, industrijska proizvodnja zamrla, avionski letovi obustavljeni. Emigracija devedesetih predstavlja poseban fenomen koji se ne mo\u017ee uporediti sa post-konfliktnim talasom emigracije.<\/p>\n\n\n\n

Pored toga \u0161to je nastalo kao nau\u010dno istra\u017eivanje, mislim da nijedan \u010ditalac ne\u0107e mo\u0107i previdjeti koliko saosje\u0107anja ima u tvojim re\u010denicama. Kako bi opisala te mahom \u017eenske glasove u knjizi i za\u0161to su oni va\u017eni?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

IBH: U dana\u0161nje vreme mediji i dru\u0161tvo name\u0107u mladost kao jedini prihvatljivi oblik prisustva u javnoj sferi. Me\u0111utim, taj teror estetike i ve\u010dite mladosti proizvode iskrivljenu sliku dru\u0161tva i vrednosti. Svaka generacija ima svoju ulogu u dru\u0161tvu i potrebno je da se ravnopravno \u010duju glasovi i iskustva razli\u010ditih generacija<\/strong> radi boljeg razumevanja i pomirenja koje je u post-konfliktnim dru\u0161tvima od vitalnog zna\u010daja za opstanak i budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n

Razgovarala: Marija Peji\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Gdje prona\u0107i knjigu Ivane Baji\u0107-Hajdukovi\u0107?<\/h2>\n\n\n\n

Knjiga Mo\u017ee li se pobe\u0107i od tuge?<\/em><\/strong> dostupna je na na\u0161oj internet knji\u017eari<\/strong>, a knjigu mo\u017eete prona\u0107i i u nekoj od knji\u017eara \u0161irom BiH i Srbije<\/strong> s kojima sara\u0111ujemo (spisak prodajnih mjesta pogledajte ovdje<\/a><\/strong>).<\/p>\n\n\n\n

Iz medija:<\/h2>\n\n\n\n

Video: <\/strong> Serbian Council of Great Britain<\/strong> \/ Can you run away from sorrow?<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n