{"id":4061,"date":"2022-04-06T09:38:19","date_gmt":"2022-04-06T09:38:19","guid":{"rendered":"https:\/\/imprimatur.ba\/?p=4061"},"modified":"2022-04-06T09:38:23","modified_gmt":"2022-04-06T09:38:23","slug":"razgovor-s-autorom-srdjan-sekulic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/imprimatur.ba\/razgovor-s-autorom-srdjan-sekulic\/","title":{"rendered":"Razgovor s autorom: Sr\u0111an Sekuli\u0107"},"content":{"rendered":"\n
Sr\u0111an Sekuli\u0107 (Pri\u0161tina, 1993) pi\u0161e poeziju i prozu. Njegove kratke pri\u010de i pjesme objavljivane su u knji\u017eevnim \u010dasopisima, na portalima i u knji\u017eevnim zbornicima u \u010ditavom regionu. Prevo\u0111en je na albanski, makedonski, persijski (farsi), rusinski, njema\u010dki, ma\u0111arski, francuski, cincarski (armanjski) i engleski jezik. Jedan je od dobitnika nagrade \u201eMak Dizdar\u201d za 2018. godinu, koja se dodjeljuje u sklopu festivala \u201eSlovo Gor\u010dina\u201d u Stocu, za svoju prvu knjigu pjesama pod naslovom \u201eKavalov jek\u201d, koju je po\u010detkom 2019. objavila izdava\u010dka ku\u0107a \u201eBuybook\u201d iz Sarajeva. Po\u010detkom maja mjeseca 2021. godine objavio je drugu knjigu poezije pod naslovom \u201eUgru\u0161ak\u201d u izdava\u010dkoj ku\u0107i \u201eArete\u201d iz Beograda. Na prolje\u0107e 2021. godine dobio je prvu nagradu za kratku pri\u010du \u201eDavid, sin Isakov\u201d u Banjoj Luci, na konkursu \u201ePri\u010de iz kom\u0161iluka 5\u201d. Prevodi poeziju i prozu sa makedonskog i bugarskog jezika. Trenutno \u017eivi i pi\u0161e u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n
Razgovarali smo sa Sr\u0111anom povodom objavljivanja zbirke pri\u010da Ostavinska rasprava Anastasa Kona<\/strong>, \u010dija pretprodaja kre\u0107e 10. aprila na na\u0161em sajtu.<\/p>\n\n\n\n Dosad si \u010ditala\u010dkoj publici bio poznat kao pjesnik. Na konkursu portala Mondo.ba osvojio si prvu nagradu za pri\u010du David, sin Isakov i time otvorio put za prvu zbirku pri\u010da. Kako bi \u010ditaocima okarakterisao “Ostavinsku raspravu Anastasa Kona”?<\/strong> Pri\u010de u ovoj zbirci \u010desto u osnovi imaju nekakav halucinantni ili \u010dak bizaran doga\u0111aj. Da li je ta nadrealnost ne\u0161to za \u0161ta se poeti\u010dki uvijek opredjeljuje\u0161 ili je ishod trenutne preokupacije?
– U knjizi pri\u010da \u201cOstavinska rasprava Anastasa Kona\u201d nastojao sam da krenem u jednu intimnu potragu za \u201czlatnim runom\u201d \u010diji su putevi tajnoviti i magloviti kao \u0161to je tajnovita i maglovita Panonska ravnica. To je knjiga o \u0161vapskim ku\u0107ama i njihovim haustorima, o ljudima koji ih naseljavaju i ma\u0111arskim pulinima koji sa lanca laju\u2026 Na kraju bih rekao da ova knjiga govori o svoj te\u017eini vojvo\u0111anskog blata.<\/p>\n\n\n\n
<\/strong>– Duboko verujem u to da su pri\u010de koje \u010dine ovu knjigu same te\u017eile da budu tako ispisane. Melodija u mojoj glavi bila je halucinanto-melanholi\u010dna jo\u0161 dok sam ih oslu\u0161kivao u sebi. U njihovoj sr\u017ei su le\u017eale upravo ta bizarnost i nadrealnost. Ja sam se tome prepustio, poslu\u0161ao sam unutra\u0161nji glas i po\u010deo sam pisati jednu takvu knjigu. Do sada se nisam poeti\u010dki opredeljivao za takvim re\u0161enjima u svojim pisanjima i mogu re\u0107i da mi se jako dopalo. Sam \u017eivot je umnogome bizaran.<\/p>\n\n\n\n