{"id":3990,"date":"2022-03-09T08:58:33","date_gmt":"2022-03-09T08:58:33","guid":{"rendered":"https:\/\/imprimatur.ba\/?p=3990"},"modified":"2022-03-09T08:58:37","modified_gmt":"2022-03-09T08:58:37","slug":"razgovor-s-autorom-ninoslav-mitrovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/imprimatur.ba\/razgovor-s-autorom-ninoslav-mitrovic\/","title":{"rendered":"Razgovor s autorom: Ninoslav Mitrovi\u0107"},"content":{"rendered":"\n

Ninoslav Mitrovi\u0107 je svojim prvim pri\u010dama jasno definisao smjer kojim \u0107e se kretati: u\u0161ao je u svijet narodne tradicije i mitologije, i vratio \u010ditaoca u prostor balkanskog sela i kolektivnih strahova <\/strong>koji u gluvo doba upravljaju junacima \u2013 jednostavnim, plemenitim karakterima \u010dija je sudbina ili da pre\u017eive, ili da ostanu izgubljeni u neobja\u0161njivim doga\u0111ajima. Kako god se osje\u0107ali na terenu \u017eanrovske knji\u017eevnosti, \u010dinjenica je da Ninoslav Mitrovi\u0107 stilom i izborom tema budi veliku zainteresovanost za horor i triler<\/strong>, i da sa svakom knjigom skuplja ve\u0107u armiju \u010ditalaca razli\u010ditih senzibiliteta, koji u Mitrovi\u0107evim pri\u010dama prepoznaju ono su\u0161tinsko: strah, borbu za opstanak i male ljude koji u sukobu sa nadnaravnim postaju heroji.<\/p>\n\n\n\n

Tvoja zbirka pri\u010da \u201eGluvo doba\u201d prvi put je objavljena 2012. godine. Dakle, deset godina kasnije Imprimatur objavljuje reizdanje iste zbirke. Otkud \u017eelja za tim i \u0161ta je ovaj put druga\u010dije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Druga\u010diji sam prvenstveno ja. \u010covjek kakav sam danas, ne bi mogao ponovo napisati takvu knjigu. Zbirka je plod druga\u010dijeg vremena i od po\u010detka je imala \u010dudan put. Bila je na korak da ostane neobjavljena, ali zahvaljuju\u0107i impulsivnoj odluci nakon gotovo godinu dana \u010dekanja, ipak je oti\u0161la u \u0161tampu. Nakon toga je te\u0161ko stizala do \u010ditalaca zbog ograni\u010denja u distribuciji i prodaji. Zbog svega toga, uvijek je postojao \u017eal \u0161to nije dobila pa\u017enju kakvu zaslu\u017euje, jer je rije\u010d od jedinstvenoj ideji, kojoj se niko prije mene nije ozbiljnije posvetio. Bar ne u ovom obliku i formatu. Zato me izuzetno raduje drugo izdanje koje \u0107e zahvaljuju\u0107i trudu i \u017eelji izdava\u010dke ku\u0107e “Imprimatur” do\u0107i do svih onih koji nisu imali priliku da “Gluvo doba” pro\u010ditaju prije deset godina.<\/p>\n\n\n\n

Ova zbirka mogla bi se nazvati i prvim cjelovitim djelom koje te je poeti\u010dki definisalo. Sada kad se osvrne\u0161, koji su to poeti\u010dki elementi koje si zadr\u017eao u daljem radu, a koji su nastajali radom na drugim knjigama?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pri\u010de u zbirci “Gluvo doba” su namjerno napisane staromodnijim jezikom, pa djeluje kao da je rije\u010d o pripovijetkama s kraja 19. ili po\u010detka 20. vijeka. Takav sam jezik napustio u svojim kasnijim knjigama, ali je ostao stil u kom preovla\u0111uje opipljiva atmosfera, koja je zajedni\u010dka svim mojim djelima, gdje se trudim da \u0161to bolje opi\u0161em unutra\u0161nji \u017eivot svojih likova, njihove \u017eelje, misli, a ponajvi\u0161e osje\u0107anja. To mi je u pisanju nekako najva\u017enije. Moglo bi se re\u0107i da pi\u0161em vi\u0161e iz stomaka, nego iz glave.<\/p>\n\n\n\n

Obi\u010dno kada se pomene horor \u017eanr, asocijativno smo bli\u017ei Lavkraftu ili Stivenu Kingu. Ipak, tvoj specifi\u010dni stil isto tako priziva Branka \u0106opi\u0107a i Milovana Gli\u0161i\u0107a. Kada bi morao da izdvoji\u0161 najva\u017enije uticaje u svom \u010ditala\u010dkom i spisateljskom iskustvu, koga bi izdvojio?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Upravo je Branko \u0106opi\u0107 bio neposredno nadahnu\u0107e za zbirku “Gluvo doba”. Iako znamo da on nije bio pisac strave, \u0106opi\u0107 se u svojim se djelima znao dota\u0107i stra\u0161nih pri\u010da iz predanja, okrznuv\u0161i katkad u svom gugutavom pripovijedanju vukodlake, duhove, vje\u0161tice, vjedogonje i \u0111avole. Pitao sam se tada kako bi izgledalo da je \u0106opi\u0107 zaista pisao horor, znaju\u0107i da bi to bila daleko jezivija i prisnija strava od inostrane. To je ujedno i bila motivacija za pisanje ove zbirke.<\/p>\n\n\n\n

Naravno, u pisanju horora mi je pomagalo i \u010ditanje inostranih pisaca, od utemeljiva\u010da \u017eanra, preko pisaca srednje generacije, pa sve do savremenih autora koji stvaraju i danas. Me\u0111utim, temelji mog pisanja su prete\u017eno u doma\u0107im, klasi\u010dnim autorima kakvi su, pored \u0106opi\u0107a, Crnjanski, Peki\u0107, Selimovi\u0107, jer smatram da se knji\u017eevni zanat ne mo\u017ee ispe\u0107i bez poznavanja vlastitog jezika i knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n

Pri\u010de u ovoj zbirci tematizuju podjednako slovensku mitologiju koliko i motive nekog \u010disto narodnog sujevjerja. Da li je knji\u017eevnost za tebe jedan od na\u010dina da se ova predanja kolektivne svijesti sa\u010duvaju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pored toga \u0161to je rije\u010d o knji\u017eevnom djelu, “Gluvo doba” je na neki na\u010din i etnolo\u0161ka studija. Pri\u010de su plod moje ma\u0161te, ali su bi\u0107a, motivi i rituali u njima opisani, posu\u0111eni iz brojnih etnolo\u0161kih i antropolo\u0161kih izvora koje sam prou\u010davao za vrijeme i nakon zavr\u0161enih osnovnih studija.<\/p>\n\n\n\n

Koliko god smatrali da njegujemo i poznajemo vlastitu tradiciju i narodna predanja, mnogo toga iz folklora i mitologije ve\u0107ini i dalje ostaje skriveno i nepoznato. A ta nepoznanica je nepresu\u0161ni izvor iz koga jo\u0161 uvijek mali broj stvaralaca tra\u017ei nadahnu\u0107e za svoja djela, \u0161to je zaista \u0161teta.<\/p>\n\n\n\n

\u010cini se da ti nisi jedan od onih pisaca koji sterilno posmatraju svoje likove i pu\u0161taju ih da u odre\u0111enom kontekstu djelaju. \u0160tavi\u0161e, djeluje kao da prema njima ima\u0161 beskrajnu simpatiju. \u0160ta je to s \u010dim se \u010ditaoci povezuju na emocionalnom nivou sa likovima iz \u201eGluvog doba\u201d?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ako \u017eelite da napi\u0161ete stvarne likove sa kojima \u0107e se \u010ditaoci sa\u017eivjeti, kao pisci ne mo\u017eete i ne smijete biti pasivni posmatra\u010di i kaziva\u010di. Svojim likovima morate u\u0107i pod ko\u017eu i duboko osje\u0107ati svaku njihovu emociju, kako biste vjerodostojno opisali sve \u0161to se u njima odigrava, od krupnih potresa do sitnih drhtaja. “Gluvo doba” obra\u0111uje strah, kao prvobitnu emociju koja nas tjera na djelanje i koja je svima bliska. U mojim pri\u010dama to nije samo strah od onostranog, izmi\u0161ljenog, ne\u010dega \u0161to ne mo\u017ee biti, ve\u0107 i od nepovoljnosti i neizvjesnosti \u017eivotnih prilika koje nas na ovim prostorima vijekovima ti\u0161te.<\/p>\n\n\n\n

U tvojim pri\u010dama \u010desto je izra\u017eeno sna\u017eno osje\u0107anje zajednice. \u010cak i kada neki intruzivni faktor poljulja zajednicu, \u010dini se da u tome nalazi\u0161 na\u010din da naglasi\u0161 va\u017enost me\u0111uljudskih odnosa.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako me iz dana u dan sve vi\u0161e demantuju stvarnost i sada\u0161njica u kojima je osje\u0107aj za kolektivno dobrostanje devalvirao, ja i dalje vjerujem u va\u017enost me\u0111uljudskih odnosa. Svijet individualnosti i samodovoljnosti donosi i nedostatak empatije i brige za druge. Pretvara nas u nedostupne i udaljene arhipelage. Govorimo nepoznatim jezicima, ako se uop\u0161te i obra\u0107amo jedni drugima. Me\u0111utim, to nije prirodno stanje. Ljudi ni u dobru ni u zlu, ne trebaju biti sami ni tu\u0111i.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta je to univerzalno u ovoj zbirci \u0161to u idejnom planu izlazi iz okvira lokaliteta balkanskog sela?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nisu sve pri\u010de u zbirci vezane za selo. Ono \u0161to, me\u0111utim, karakteri\u0161e svaku od njih je susret sa druga\u010dijim, nepoznatim, \u0161to ne pripada ovom svijetu koji poznajemo i razumijemo. Junaci pri\u010da se, naj\u010de\u0161\u0107e zbog ljubavi prema bli\u017enjim ili iz straha za njihovu ili vlastitu sigurnost, suo\u010davaju s tim nepoznatim, \u010dak iako ne vjeruju u vlastite sposobnosti da odgovore na takav izazov. To ih u neku ruku \u010dini onim klasi\u010dnim herojima iz mitova. Taj susret je ujedno borba dobra protiv zla, u kome dobro uglavnom trijumfuje, iako ne bez posljedica po junake.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta \u010ditaoci mogu o\u010dekivati od \u201eGluvog doba\u201d?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mogu o\u010dekivati knjigu koja je idejno i tematski dosta druga\u010dija od moja dva romana s kojim su se ve\u0107 imali priliku upoznati zahvaljuju\u0107i izdava\u010dkoj ku\u0107i “Imprimatur”. Iako pripada \u017eanru strave i u\u017easa, “Gluvo doba” je ipak pitomija knjiga i vjerujem da \u0107e biti prijem\u010dljivija \u010dak i \u010ditaocima koji nisu ljubitelji \u017eanra. Naro\u010dito onima koji bi da se malo bolje upoznaju sa bogatim svijetom na\u0161ih starih vjerovanja i narodnih predanja.<\/p>\n\n\n\n

Razgovarala: Marija Peji\u0107<\/p>\n\n\n\n

Gdje prona\u0107i knjige Ninoslava Mitrovi\u0107a?<\/h2>\n\n\n\n

Knjige mo\u017eete prona\u0107i na na\u0161oj internet knji\u017eari<\/strong> ili u nekoj od knji\u017eara \u0161irom BiH i Srbije<\/strong> s kojima sara\u0111ujemo (spisak prodajnih mjesta pogledajte ovdje<\/a><\/strong>).<\/p>\n\n\n