{"id":3963,"date":"2022-03-03T16:16:22","date_gmt":"2022-03-03T16:16:22","guid":{"rendered":"https:\/\/imprimatur.ba\/?p=3963"},"modified":"2022-03-03T16:16:25","modified_gmt":"2022-03-03T16:16:25","slug":"noviteti-novi-naslov-iz-edicije-metamorfoze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/imprimatur.ba\/noviteti-novi-naslov-iz-edicije-metamorfoze\/","title":{"rendered":"Noviteti: novi naslov iz edicije Metamorfoze"},"content":{"rendered":"\n

Edicija Metamorfoze <\/strong>posve\u0107ena je knjigama iz domena publicistike koje imaju za cilj da analiziraju pravce u kojima se mijenja svijet oko nas<\/strong>. Ove knjige nisu namijenjene samo i isklju\u010divo ljudima iz akademske zajednice ili onima koji su strukom vezani za oblast iz koje knjiga poti\u010de ve\u0107 i svim radoznalim ljudima koji \u017eele ne\u0161to vi\u0161e da saznaju o na\u010dinima na koje \u010dovjek i dru\u0161tvo mijenjaju jedno drugo<\/strong>. Prva knjiga koju smo objavili u okviru ove edicije bila je \u201e\u0160ta je zapravo kreativnost?\u201d<\/a> Milice Drobac Pavi\u0107evi\u0107, a uskoro nam sti\u017ee i drugi naslov. O \u010demu je rije\u010d?<\/p>\n\n\n\n

Za 6. mart ove godine planirano je objavljivanje knjige \u201eMo\u017ee li se pobe\u0107i od tuge?\u201d<\/strong> Ivane Baji\u0107-Hajdukovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Autorka<\/h2>\n\n\n\n

Ivana Baji\u0107-Hajdukovi\u0107 <\/strong>(1978) ro\u0111ena je u Beogradu, gdje je zavr\u0161ila Filolo\u0161ki fakultet (2000). Doktorirala je na Univerzitetskom kraljevskom koled\u017eu u Londonu (2008) iz oblasti socijalne antropologije sa temom porodi\u010dnih odnosa izme\u0111u beogradskih emigranata devedesetih i porodica u Srbiji. Poslije dvije decenije predava\u010dkog rada na fakultetu, Ivana se posvetila pisanju i podu\u010davanju studenata pisanju. <\/p>\n\n\n\n

O knjizi<\/h2>\n\n\n\n

Knjiga \u201eMo\u017ee li se pobe\u0107i od tuge?\u201d Ivane Baji\u0107-Hajdukovi\u0107 oslikava intimnost porodi\u010dnih odnosa trajno obilje\u017eenih masovnom emigracijom mladih<\/strong> na samom kraju dvadesetog vijeka. Oslanjaju\u0107i se na studije materijalne kulture i svakodnevnih praksi, kao i na svjedo\u010danstva i iskustva obi\u010dnih ljudi, autorka nam daje uvid u razli\u010dite mehanizme prevazila\u017eenja trauma i pre\u017eivljavanja za kojima su posezale majke koje su ostajale u zemlji \u2013 poput okretanja sferi doma, koje postaje mjesto o\u010duvanja uspomena, posmatranja hrane kao vida komunikacije i podsje\u0107anja na sopstveno porijeklo ili \u010dinova slanja i primanja poklona te pisanja pisama. Kroz \u0161est poglavlja ove knjige ukazuje se na primjere \u017ertvovanja majki \u010dija su djeca napustila zemlju, ilustruje se njihov osje\u0107aj vi\u0161estrukog gubitka \u2013 porodice, svega poznatog, stabilnosti i identiteta \u2013 ali se istovremeno ovom knjigom daje glas i prostor \u017eenama da podijele svoja iskustva <\/strong>koja su dugo bila zanemarivana ili skrivana u intimnosti doma.<\/p>\n\n\n\n

Urednica Marija Peji\u0107 o knjizi je napisala sljede\u0107e: <\/p>\n\n\n\n

\u201eKroz duboko li\u010dna iskustva \u017eena koje su u najve\u0107em talasu emigracije posljednjih Jugoslovena iznenadno izgubile identitet i porodicu, knjiga Ivane Baji\u0107-Hajdukovi\u0107 emotivno je svjedo\u010danstvo o \u017eivotu svih majki pogo\u0111enih emigracijom djece<\/strong>, majki \u010dija se tuga i decenijama nakon rata podrazumijevala, pa samim tim i pre\u0107utkivala. Svaka na svoj na\u010din, ne nalaze\u0107i kod drugih razumijevanje za prazninu koja je ostala nakon odlaska djeteta, okretale su se privatnosti svog doma, u kom su za svoje \u010de\u017enje pronalazile privremena rje\u0161enja. Raspad Jugoslavije, hiperinflacija, sankcije i nema\u0161tina okviri su koje autorka postavlja za razumijevanje evolucije odnosa majke i odsutnog djeteta, \u010dime osvjetljava problem emigracije iz jednog druga\u010dijeg ugla \u2013 ne onih koji su oti\u0161li, ve\u0107 onih koji su ostali iza.<\/strong>\u201d<\/p>\n\n\n\n

Pro\u010ditajte odlomak<\/h2>\n\n\n\n

Majke su se okrenule intimnoj sferi doma, gde su mogle da prona\u0111u utehu i stvore red, organizuju\u0107i svoje uspomene kroz vezu sa predmetima. Dom je tako\u0111e bio mesto \u017ealjenja za decom emigrantima \u2013 onima koji su oti\u0161li, ali nisu preminuli. Sli\u010dnost sa ritualima posmrtnog tugovanja nalazila se u ritualima posve\u0107enim deci emigrantima \u010dije je fizi\u010dko odsustvo pravilo prostor, kao kod smrti, za ma\u0161tanje i idealizovanje onih koji nisu vi\u0161e tu. Nasuprot tome, svakodnevno fizi\u010dko prisustvo dece koja nisu emigrirala \u010dinilo je idealizovanje nemogu\u0107im na taj na\u010din. Dete ili unu\u010de emigrant na fotografiji nije bilo realno dete, ve\u0107 idealizovana slika onoga \u0161to je to dete zna\u010dilo za roditelja. Domovi, kao \u0161to ova knjiga pokazuje, mesta su gde se uspomene \u010duvaju, stvaraju ili ponekad namerno uni\u0161tavaju.<\/p>\n\n\n\n

Hrana je jo\u0161 jedan primer koji je \u010desto izazivao tenziju, frustraciju i razo\u010daranje. Razmena darova izme\u0111u emigranata i njihovih roditelja, suprotno argumentu Marsela Mosa (Marcel Mauss), nije ustanovljavala tu relaciju kroz reciprocitet. Nasuprot tome, razmena darova pravila je zahtev za kategorijama osoba koje su u\u010destvovale u razmeni. Drugim re\u010dima, razmena darova slu\u017ei utvr\u0111ivanju toga \u0161ta zna\u010di biti majka ili dete. Hrana se poklanja ne da bi se pamtila sama hrana, ili zato \u0161to postoji o\u010dekivanje da se ne\u0161to dobije zauzvrat; hrana se poklanja da bi se primalac podsetio \u0161ta on ili ona predstavljaju za darodavca. Na primer, kada majka po\u0161alje bocu \u0161ljivovice sinu u Londonu, ona to ne radi zato \u0161to on zaista voli to pi\u0107e, ve\u0107 zato \u0161to ga taj poklon podse\u0107a na to ko je on za njegovu majku; sli\u010dno tome, tegla ajvara koju tetka po\u0161alje iz Crne Gore svojoj sestri\u010dini u Londonu slu\u017ei da podseti sestri\u010dinu na njeno mesto u relaciji sa tetkom, kao i na njeno mesto u \u0161iroj familiji. Boca i tegla nisu tu da bi se pamtio njihov sadr\u017eaj, ve\u0107 da bi primaoca naterali da potvrdi mnogo dublje uspomene na na\u010din na koji su odgojeni i socijalizovani u svet; uspomene na one koji su u\u010destvovali u njihovom podizanju i implicitno na njihove pretke, poreklo i na srodni\u010dku strukturu \u010diji su oni deo bez obzira na to koliko daleko \u017eive ili koliko je vremena pro\u0161lo od njihove poslednje posete. Svrha poklona u slu\u010daju emigranata i njihovih beogradskih majki jeste da primalac potvrdi postoje\u0107u uspomenu na sopstveni identitet kao neotu\u0111ivi deo sebe.<\/p>\n\n\n\n

Kako do\u0107i do knjige?<\/h2>\n\n\n\n

Pretprodaja knjige po\u010dinje na na\u0161em sajtu u nedjelju 6. marta<\/strong>, a dvije sedmice nakon toga, knjiga \u0107e se mo\u0107i prona\u0107i u redovnoj prodaji, kako na na\u0161em sajtu, tako i u knji\u017earama sa kojima sara\u0111ujemo. <\/p>\n\n\n\n

Izdanje na engleskom jeziku: pogledajte ovdje<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/h2>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Edicija Metamorfoze posve\u0107ena je knjigama iz domena publicistike koje imaju za cilj da analiziraju pravce u kojima se mijenja svijet oko nas. Ove knjige nisu namijenjene samo i isklju\u010divo ljudima iz akademske zajednice ili onima koji su strukom vezani za oblast iz koje knjiga poti\u010de ve\u0107 i svim radoznalim ljudima koji \u017eele ne\u0161to vi\u0161e da […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3971,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[7],"tags":[274,272,273,275],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3963"}],"collection":[{"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3963"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3963\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3971"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3963"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3963"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3963"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}