{"id":3503,"date":"2021-12-15T12:07:05","date_gmt":"2021-12-15T12:07:05","guid":{"rendered":"https:\/\/imprimatur.ba\/?p=3503"},"modified":"2021-12-15T12:07:08","modified_gmt":"2021-12-15T12:07:08","slug":"tragedija-malih-mjesta-je-problem-globalnog-drustva-o-prevodu-romana-sezona-uragana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/imprimatur.ba\/tragedija-malih-mjesta-je-problem-globalnog-drustva-o-prevodu-romana-sezona-uragana\/","title":{"rendered":"Tragedija malih mjesta je problem globalnog dru\u0161tva: o prevodu romana &#8220;Sezona uragana&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Gdje i u kom trenutku nastane volja da se neka knjiga prevede, odraz je i duhovne i intelektualne zrelosti jedne sredine. Zahvaljuju\u0107i prevodiocima kulturno sazrijevamo, povezujemo se sa ostatkom svijeta, prepoznajemo univerzalnosti preko kojih, bez obzira na jezi\u010dke i sve druge barijere, saosje\u0107amo sa drugima, oboga\u0107ujemo sopstvenu knji\u017eevnost uticajima drugih knji\u017eevnosti, vodimo dijalog sa kilometrima udaljenim narodima i tradicijama. Zbog toga ovom prilikom vodimo razgovor sa Mihaelom \u0160umi\u0107, prevoditeljicom romana <em>Sezona uragana<\/em> meksi\u010dke i vi\u0161estruko nagra\u0111ivane spisateljice Fernande Mel\u010dor. U\u017eivajte!<\/p>\n\n\n\n<ul type=\"1\"><li><strong>Za\u0161to je prevo\u0111enje te\u017ee nego \u0161to mislimo?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Koliko god zbunjuju\u0107e zvu\u010dalo, prevo\u0111enje nije samo \u201eprevo\u0111enje\u201c, to je \u010ditav jedan proces koji podrazumijeva neprestano \u010ditanje djela sve dok se od njega ne odvojite kao \u010ditatelj i pristupite mu kao interpretator i pisac. Mislim da je to najte\u017ei dio, ma koliko bilo drugih zahtijevnih dijelova u \u010ditavom tom procesu, kao na primjer tuma\u010denje slenga i lokalizama, i\u0161\u010ditavanje \u010ditavog rje\u010dnika kako biste na\u0161li sinonim koji \u0107e se bolje \u201euklopiti\u201c u stil pisca kojeg prevodite \u2013 opet je u tom svemu najte\u017ee prestati promatrati djelo iz \u010ditateljske perspektive, a to je bitno jer \u0107e u suprotnom proces prevo\u0111enja biti spor i emotivno iscrpljuju\u0107.<\/p>\n\n\n\n<ul><li><strong>\u010citanje prevedenog romana \u010desto podrazumijeva bezuslovno povjerenje u prevodioca. Kako kao \u010ditaoci znamo da je pred nama dobar prevod?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Mislim da pored svih mogu\u0107ih stru\u010dnih kriterija onaj koji je najbitniji za \u010ditatelja, pisca i prevoditelja jeste prirodnost jezika. Mo\u017eda zvu\u010di banalno, ali uistinu je tako \u2013 u dobrim prijevodima nema re\u010denica koje ne funkcioniraju u tom jeziku, tekst \u201ete\u010de\u201c i ne pada u ralje bukvalnog prijevoda, nema ni\u010dega \u0161to ima smisla u originalnom djelu, a nema u prevedenom, zbog ovog prevoditelji moraju dobro poznavati oba jezika, ali i knji\u017eevnost na oba jezika kako bi tekst mogli prilagoditi onom jeziku na koji prevode. To je ponekad stresno, ali i zabavno ako volite lingvistiku.<\/p>\n\n\n\n<ul><li><strong>\u010cesto kroz istoriju knji\u017eevnosti primje\u0107ujemo da su najbolje prevode davali upravo pisci ili pjesnici. A po\u0161to ti iza sebe ima\u0161 nagra\u0111enu zbirku poezije, skora\u0161nju zbirku pri\u010da i nesumnjivi talenat, koje prednosti kao pisac vidi\u0161 u procesu prevo\u0111enja?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Svi pisci su stilski kameleoni, ako dugo \u010ditate jednog pisca, vrlo je mogu\u0107e da \u0107ete dijelom preuzeti neke odlike njegovog pisanja i to se de\u0161ava svima koji pi\u0161u. Rekla bih da je to najve\u0107a prednost kad ste istovremeno i pisac i prevoditelj jer prevo\u0111enjem se ipak mora sa\u010duvati stil \u2013 vjerujem da ima prevoditelja koji su usavr\u0161ili ovaj dio tog procesa, ali piscima to ipak ide prirodnije i br\u017ee se prilago\u0111avaju tekstu i autorovom senzibilitetu.<\/p>\n\n\n\n<ul><li><strong>Koliko toga se izgubi u prevodu?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Nisam primijetila da se gubi smisao teksta ili na\u010din pripovijedanja, ali ono \u0161to se zasigurno gubi jesu melodi\u010dnost i na nekim mjestima \u2013 humor. Svaki jezik ima svoju melodiju i svoj ritam i nekad, ma koliko se trudili da zadr\u017eite taj ritam, jednostavno nije mogu\u0107e jer ne\u0107e zvu\u010dati prirodno. Kad je rije\u010d o humoru, svaki jezik i kultura isto tako imaju i svoj autenti\u010dni humor i iako ga je nekad mogu\u0107e prenijeti u prijevodu, \u010desto je to samo \u201epribli\u017eno\u201c zna\u010denje, a ako biste na te dijelove stavljali reference \u2013 ne bi bilo smije\u0161no, jer \u010dim se \u0161ala mora obja\u0161njavati, gubi smisao. Te\u0161ko se odre\u0107i tih dijelova jer nekad stvaraju potpuno novu dimenziju likova.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"860\" height=\"645\" src=\"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/La-escritora-mexicana-Fernanda-Melchor.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3509\" srcset=\"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/La-escritora-mexicana-Fernanda-Melchor.jpg 860w, https:\/\/imprimatur.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/La-escritora-mexicana-Fernanda-Melchor-300x225.jpg 300w, https:\/\/imprimatur.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/La-escritora-mexicana-Fernanda-Melchor-768x576.jpg 768w, https:\/\/imprimatur.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/La-escritora-mexicana-Fernanda-Melchor-648x486.jpg 648w\" sizes=\"(max-width: 860px) 100vw, 860px\" \/><figcaption>Fernanda Mel\u010dor<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<ul><li><strong>Da li je <em>Sezona uragana<\/em> i jezikom, koliko je i strukturom, kompleksan i u isto vrijeme pitak roman?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>\u201eSezona uragana\u201c je roman koji je pisan modernim jezikom, koji na pojedinim dijelovima iz obi\u010dnog pripovjeda\u010dkog jezika prelazi u zaneseni, skoro poetski jezik, a zatim prolazi kroz preobrazbu iz poetskog u sleng. Budu\u0107i da roman nema paragrafa i klasi\u010dnog upravnog govora, a re\u010denice su dosta duge, ove razlike u jeziku savr\u0161eno odvajaju perspektivu pripovjeda\u010da i likova, klasne, dobne i rodne razlike me\u0111u likovima, kao i napetost izme\u0111u unutarnjeg monologa i dijalo\u0161kog govora. Roman je koncipiran tako da iako su pojedine scene iznimno te\u0161ke i nasilne, zahvaljuju\u0107i pripovjeda\u010dkom jeziku Fernande Melchor, koji ponekad podsje\u0107a na Marquezov, radnja neometano \u201ete\u010de\u201c i uvla\u010di \u010ditatelja u jedan jezi\u010dki bogat svijet.<\/p>\n\n\n\n<ul><li><strong>Da li je <em>Sezona uragana<\/em> roman koji je mogao nastati samo u Meksiku?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Ako gledamo iz kulturolo\u0161ke perspektive \u2013 \u201eSezona uragana\u201c jeste odraz modernog meksi\u010dkog dru\u0161tva, posebice od sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a pa do danas, ali ljepota, a istovremeno i tragedija ovog romana nalaze se upravo u univerzalnosti onog napisanog. Ako izuzmemo mitolo\u0161ke dijelove ovog romana i suvremeni \u017eivot likova interpretiramo ne znaju\u0107i odakle su \u2013 vrlo lako bismo pomislili da su sa na\u0161ih prostora. Vjerojatno sli\u010dan do\u017eivljaj imaju i \u010ditatelji iz drugih zemalja jer su osnovne teme \u201eSezone uragana\u201c odnos izme\u0111u stereotipnog mu\u0161kog i \u017eenskog, siroma\u0161tvo, bezna\u0111e iz kojeg pojedinci bje\u017ee samo kroz nasilno i \u201eprimitivno\u201c pona\u0161anje ili se potpuno predaju i\u0161\u010dekivanju nekog boljeg \u017eivota nakon smrti, neprihva\u0107anje pojedinca od strane drugih, ali i njegova unutarnja borba sa samim sobom, seksualno zlostavljanje, politi\u010dke manipulacije i korupcija, ali mo\u017eda ono najpotresnije je nemogu\u0107nost promjene, posebice u malim mjestima, koja i nakon ve\u0107ih ekonomskih tranzicija i politi\u010dkog progresa ostaju zaboravljena, kao i ljudi u njima. Zbog ovog mislim da \u201eSezona uragana\u201c nije roman koji je mogao nastati samo u Meksiku, jer tragedija malih mjesta je problem globalnog dru\u0161tva, a Fernanda Mel\u010dor ga je predstavila na jedan autenti\u010dan i potresan na\u010din.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">Razgovarala: Marija Peji\u0107<\/p>\n\n\n\n<h5>Gdje prona\u0107i knjigu?<\/h5>\n\n\n\n<p>Roman <em><strong>Sezona uragana<\/strong><\/em> mo\u017eete naru\u010diti preko na\u0161e internet knji\u017eare <strong><a href=\"https:\/\/imprimatur.ba\/shop\/sve-knjige-2\/sezona-uragana\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">ovdje<\/a><\/strong>, a uskoro \u0107e biti dostupan i u odabranim knji\u017earama \u0161irom BiH i Srbije. <\/p>\n\n\n\n<h5>Izdvajamo iz medija:<\/h5>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/books\/2020\/feb\/25\/hurricane-season-fernanda-melchor-review\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>The Guardian: Hurricane Season by Fernanda Melchor review \u2013 intense and inventive<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n<p><strong><a href=\"https:\/\/www.nytimes.com\/2020\/03\/31\/books\/review\/hurricane-season-fernanda-melchor.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">The New York Times: A Mexican Novel Conjures a Violent World Tinged With Beauty<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong><a href=\"https:\/\/www.worldliteraturetoday.org\/2020\/summer\/hurricane-season-fernanda-melchor\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">World Literature Today: <em>Hurricane Season<\/em>\u00a0by Fernanda Melchor<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gdje i u kom trenutku nastane volja da se neka knjiga prevede, odraz je i duhovne i intelektualne zrelosti jedne sredine. Zahvaljuju\u0107i prevodiocima kulturno sazrijevamo, povezujemo se sa ostatkom svijeta, prepoznajemo univerzalnosti preko kojih, bez obzira na jezi\u010dke i sve druge barijere, saosje\u0107amo sa drugima, oboga\u0107ujemo sopstvenu knji\u017eevnost uticajima drugih knji\u017eevnosti, vodimo dijalog sa kilometrima udaljenim narodima i tradicijama. Zbog toga ovom prilikom vodimo razgovor sa Mihaelom \u0160umi\u0107, prevoditeljicom romana Sezona uragana meksi\u010dke i vi\u0161estruko nagra\u0111ivane spisateljice Fernande Mel\u010dor. U\u017eivajte!<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3507,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[7],"tags":[238,185,236,183,237],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3503"}],"collection":[{"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3503"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3503\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3507"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3503"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3503"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3503"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}