{"id":2602,"date":"2020-05-06T18:25:43","date_gmt":"2020-05-06T18:25:43","guid":{"rendered":"https:\/\/imprimatur.ba\/?p=2602"},"modified":"2020-05-06T18:38:10","modified_gmt":"2020-05-06T18:38:10","slug":"najava-sta-je-zapravo-kreativnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/imprimatur.ba\/najava-sta-je-zapravo-kreativnost\/","title":{"rendered":"Uskoro sti\u017ee novo izdanje i nova edicija!"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"font-weight: 400;\">Uskoro iz Imprimatura sti\u017ee ne\u0161to malo druga\u010dije od onoga \u0161to smo do sada objavljivali! Naime, radi se o ediciji Metamorfoze, u okviru koje \u0107emo objavljivati publicistiku. Ali ne bilo kakvu publicistiku! Edicija Metamorfoze u sebi \u0107e sadr\u017eati knjige koje imaju za cilj da analiziraju pravce u kojima se mijenja svijet oko nas. Ovo ne zna\u010di nu\u017eno da \u0107emo objavljivati naslove iz oblasti sociologije, mada ni od njih ne bje\u017eimo, ali ove knjige nisu namijenjene samo i i isklju\u010divo ljudima iz akademske zajednice ili onima koji su strukom vezani za oblast iz koje knjiga poti\u010de ve\u0107 svim radoznalim ljudima koji \u017eele ne\u0161to vi\u0161e da saznaju o na\u010dinima na koje \u010dovjek i dru\u0161tvo mijenjaju jedno drugo. Prva knjiga u okviru ove edicije zove se \u201e\u0160ta je zapravo kreativnost?\u201d i njena autorka je Milica Drobac Pavi\u0107evi\u0107.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-weight: 400;\">***<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Milica Drobac Pavi\u0107evi\u0107 (1979) profesorica je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci. Doktorsku disertaciju pod nazivom \u201ePsiholo\u0161ki efekti vje\u017ebe i transfera u razvoju kreativnosti kod intelektualno darovitih u\u010denika vi\u0161ih razreda osnovne \u0161kole\u201d odbranila je 2014. godine i stekla zvanje doktora psiholo\u0161kih nauka. Odgovorni je nastavnik za u\u017eu nau\u010dnu oblast Pedago\u0161ka i \u0161kolska psihologija. Saradnik je u Astronomskom dru\u0161tvu Vi\u0161njan i Znanstveno-edukacijskom centru Vi\u0161njan iz Istre, gdje ve\u0107 dvije godine osmi\u0161ljava, priprema i vodi radionice iz oblasti psihologije za u\u010denike osnovnih i srednjih \u0161kola u sklopu projekta Youth Science Camp (YSC). Tako\u0111e je zvani\u010dni psiholog ogranka udru\u017eenja MENSA u Bosni i Hercegovini.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-weight: 400;\">***<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Rije\u010di kreativnost ili stvarala\u0161tvo \u010dujemo toliko \u010desto, reklo bi se svakodnevno. Zbog toga sti\u010demo utisak kao da je to ne\u0161to \u0161to je savr\u0161eno poznato i neupitno, a kako i ne bismo tako vjerovali kad je prisutna hiperprodukcija tekstova, \u010dlanaka i blogova na ovu temu. Ali ako bismo se zabavili definicijama pojma kreativnosti, kao i poku\u0161ajima obja\u0161njenja njene prirode, uo\u010dili bismo prili\u010dno \u0161arenilo i nesklad me\u0111u njima. I to ne samo kod laika, \u0161to je i o\u010dekivano, ve\u0107 i kod nau\u010dnika, bilo da su oni psiholozi, filozofi, sociolozi, lingvisti, ekonomisti, istori\u010dari umjetnosti ili neki drugi. Namjera ove knjge je da ponudi pregled istorije i razvoja pojma kreativnosti od antike do danas, da osvijetli mehanizme koji le\u017ee u njenom korijenu, kao i da istra\u017ei mogu\u0107e na\u010dine kako se kroz obrazovni sistem ova sposobnost mo\u017ee razvijati i ohrabrivati. Ova knjige, dakle, nije namijenjena samo prou\u010davaocima ove oblasti ve\u0107 svima onima koji \u017eele da shvate kako nastaje ne\u0161to novo i kako se ta sposobnost mo\u017ee razvijati \u2013 kod na\u0161ih u\u010denika, kod na\u0161e djece, kod na\u0161ih prijatelja i saradnika.\u00a0<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-weight: 400;\">***<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Donosimo vam u nastavku jedan kra\u0107i odlomak iz knjige.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Obrazovni sistem u na\u0161em okru\u017eenju u\u010denicima daje znanja koja su pro\u0161la provjere i testiranja, a zatim od u\u010denika zahtijeva njihovo pam\u0107enje i reprodukciju pukih informacija. Na kraju se ocjenjuje kvalitet reprodukcije, pri \u010demu se ne pridaje zna\u010daj ni kako je u\u010denik savladao gradivo niti kako vlada njim. Tu se prepoznaju dvije prepreke za primjenu ove tehnike. Prvo, u\u010denici nemaju prostor gdje je mogu vje\u017ebati i usvojiti. Drugo, u\u010denicima se ovakvim odnosom prema ishodu u\u010denja \u0161alje poruka da testiranje pretpostavki nije vrijedno niti potrebno jer za tako ne\u0161to ne dobijaju visoku ocjenu niti bilo kakvu drugu stimulaciju. U kona\u010dnici dobijamo li\u010dnosti koje vladaju ve\u0107im brojem informacija, ali bez njihovog pokri\u0107a, bez razumijevanja mehanizma iza tog suvoparnog znanja, bez uzro\u010dno-posljedi\u010dnih veza. Nekoga ko umije da diktira decimale broja Pi, ali\u00a0 ne i da ga objasni, a jo\u0161 manje da prepozna njegovu funkciju u dana\u0161njoj kriptografiji. Koliko puta je od nas tra\u017eeno da savladamo godine vladavine kraljeva i careva, a da iza toga nismo ni vidjeli ni usvojili neki istorijski narativ? Kome je u cilju da odrasla osoba zna citirati Njego\u0161eve stihove, a da ne prepoznaje ni svrhu ni vrijednost tih stihova? Tokom seminara koje sam dr\u017eala nastavnicima o stvarala\u0161tvu u nastavi susretala sam se sa pitanjem \u0161ta u\u010denici mogu otkriti novo u osnovnoj \u0161koli kada su tu elementarna znanja dokazana prije toliko vremena. Ovdje nije fokus samo na ovladavanju gradivom ve\u0107 na usmjeravanju u\u010denika kako pristupati usvajanju gradiva. Da li dovode u pitanje znanje koje se nalazi u ud\u017ebenicima i koje im izla\u017eu u\u010ditelji, i ako dovode, kako? Kakav zaklju\u010dak izvodimo iz ovoga? Mnogo je va\u017enije nau\u010diti u\u010denike \u0161ta i kako da pitaju nego da, kao iz automata, izbacuju ta\u010dne odgovore. Nije po\u017eeljno ni da u\u010denici stalno postavljaju pitanja jer to mo\u017ee biti naporno i ometaju\u0107e za \u010das. Potrebno im je postaviti razumnu granicu i usmjeravati ih da procijene koje pretpostavke treba dovesti u pitanje, a koje ne\u0107e dovoditi u pitanje. To \u0107e posti\u0107i uz pomo\u0107 u\u010ditelja koji i sam testira pretpostavke postaju\u0107i model u\u010denicima. U\u010ditelji moraju napustiti dosada\u0161nji pedago\u0161ki pristup, u kojem su samo izvor informacija, pri \u010demu su usredsre\u0111eni na kvalitet odgovora u\u010denika. Valjalo bi pa\u017enju usmjeravati i na na\u010din na koji u\u010denici postavljaju pitanja i tragaju za odgovorima na njih.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uskoro iz Imprimatura sti\u017ee ne\u0161to malo druga\u010dije od onoga \u0161to smo do sada objavljivali! Naime, radi se o ediciji Metamorfoze, u okviru koje \u0107emo objavljivati publicistiku. Ali ne bilo kakvu publicistiku! Edicija Metamorfoze u sebi \u0107e sadr\u017eati knjige koje imaju za cilj da analiziraju pravce u kojima se mijenja svijet oko nas. Ovo ne zna\u010di [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2603,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[7],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2602"}],"collection":[{"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2602"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2602\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2603"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2602"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2602"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2602"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}