{"id":1465,"date":"2017-02-21T14:41:08","date_gmt":"2017-02-21T14:41:08","guid":{"rendered":"https:\/\/imprimatur.ba\/?p=1465"},"modified":"2023-06-22T10:14:38","modified_gmt":"2023-06-22T09:14:38","slug":"jadi-mladog-izdavaca-1","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/imprimatur.ba\/jadi-mladog-izdavaca-1\/","title":{"rendered":"Jadi mladog izdava\u010da (1)"},"content":{"rendered":"

Bila je sredina avgusta 2014. kad sam kona\u010dno prelomio i dao svoj prvi otkaz na svom prvom poslu. Radio sam kao lektor u dnevnim novinama Press RS i negdje otprilike nakon godinu i osam mjeseci sam shvatio da mi je previ\u0161e radnih nedjelja do 19:00, da imam drugih \u017eelja u \u017eivotu i da stvarno ne mogu vi\u0161e. Osje\u0107ao sam se skr\u0161eno, iscrpljeno i prazno. Kad se prvi put pojavila, ta ideja izgledala mi je previ\u0161e radikalno. Sjedi, \u0161uti i radi svoj posao, govorio sam sebi dugo vremena. Ali onda je ta ideja sazrela i na kraju je odluka do\u0161la tako prirodno da u njoj nije bilo ni trunke prelomnosti kao \u0161to mo\u017ee izgledati na prvi pogled.<\/p>\n

\u201eE sad \u0107u ja lijepo da napravim svoju izdava\u010dku ku\u0107u i od toga \u0107u da \u017eivim\u201c, rekao sam tad sebi, kao da je to ne\u0161to \u0161to mo\u017ee da se uradi za par mjeseci. Magarcu je more do koljena, ka\u017ee narodna izreka. Ali problem je bio \u0161to mene ta ideja nije napu\u0161tala. A s druge strane, i za\u0161to bi? Kod nas u BiH zapravo i nema izdava\u010dkih ku\u0107a. To nije samo ekonomski problem, to je kulturolo\u0161ka katastrofa. U RS ima \u201eBesjeda\u201c Nenada Novakovi\u0107a, ima Zavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva RS i ima dosta udru\u017eenja i visoko\u0161kolskih ustanova koje, istina, ne\u0161to objavljuju, ali im izdava\u0161tvo nije primarna djelatnost. U Federaciji tu su \u201eBuybook\u201c, koji je trenutno, najaktivnija bh. izdava\u010dka ku\u0107a, ima \u201e\u0160ahinpa\u0161i\u0107\u201c i\u2026 Zapravo, ne mogu vi\u0161e nikoga da se sjetim. Bilo je prije dosta njih, ali su u me\u0111uvremenu nestale, kao na primjer divna jedna ku\u0107a koja se zvala \u201eAjfelov most\u201c. Da li zbog toga \u0161to nisu dovoljno dobro radile i zato \u0161to kod nas ovakve stvari jednostavno ne mogu da uspiju, to u ove dvije godine nisam uspio da otkrijem. Ve\u0107ina pokazatelja ka\u017ee da je ovo drugo u pitanju, da u dr\u017eavi u kojoj po nekim istra\u017eivanjima 48% ljudi ni\u0161ta ne \u010dita, ni\u0161ta, ama ba\u0161 ni\u0161ta, ni knjige, ni novine, ni uputstvo sa preparata za \u010di\u0161\u0107enje WC \u0161olje kad sjednu na tu istu WC \u0161olju. \u201ePa koji kurac onda radi\u0161 to \u0161to radi\u0161?!\u201c, s punim pravom \u0107e pitati mojih troje \u010ditalaca. Pa\u2026 Mogao bih ovdje \u0161to\u0161ta napisati, ali su\u0161tina je u tome da ja stvarno volim da pravim knjige, da ljudima koji su u tami svoje sobe pisali ne\u0161to vi\u0161e za sebe nego za druge pomognem da to ukori\u010de, da to pisanije na\u0111e svoj put do polica u knji\u017earama i da to ne\u0161to u\u010dinim dostupnim \u0161iroj publici. Istinski osje\u0107am da je to moj poziv kao \u0161to, na primjer, jedan moj drug \u017eeli da pravi puteve i 100% je siguran da je to njegov \u017eivotni poziv. \u201eAli to i dalje ne zna\u010di da \u0107e\u0161 ti imati ikakvog uspjeha u tom poslu ako su toliki pametniji propali prije tebe i za\u0161to izbjegava\u0161 odgovor na pitanje!\u201c, opet \u0107e s punim pravom pitati moja tri \u010ditaoca. Ovdje ve\u0107 ostajem bez argumenata. Sve \u0161to mogu da ka\u017eem je da ja vjerujem da to mogu raditi bolje od drugih i kao dokaz mogu da ponudim, recimo, svoju knjigu \u201eHad\u017eiluk plemenitom snu<\/a>\u201c, koju sam rasprodao, od\u0161tampao drugo izdanje pro\u0161le godine, dobrim dijelom i njega rasprodao, pomogao mnogim ljudima da objave svoje knjige, organizovao im cijele turneje, pokrenuo \u010dasopis\u00a0\u201eTalas\u201c<\/a>, koji je za jako malo vremena pobrao jako mnogo pa\u017enje i donio ne\u0161to novo na bh. medijsku scenu. Ali su\u0161tina bi bila u tome da ja zapravo ho\u0107u da prilagodim ovaj svijet sebi. Ja izdava\u010dku ku\u0107u ho\u0107u da napravim da bih oblikovao ljudske \u010ditala\u010dke navike, a kod onih koji ih nemaju\u200a\u2014\u200ada ih stvorim. Ovo zvu\u010di stra\u0161no megalomanski kad se napi\u0161e i tek tu postaje evidentno da meni ne zapravo ne treba dati rje\u0161enje o registraciji izdava\u010dke ku\u0107e ve\u0107 dijagnozu koja \u0107e me smjestiti na psihijatriju.<\/p>\n

\u201eRazuman \u010dovjek prilago\u0111ava sebe svijetu. Nerazuman ustrajava u poku\u0161ajima da svijet prilagodi sebi. Zbog toga, sav progres zavisi od nerazumnog \u010dovjeka\u201c, napisao je davno D\u017eord\u017e Bernard \u0160o. Ovo zvu\u010di prili\u010dno lijepo, ali po\u0161to ja i dalje nisam imao nikakvog konkretnog uspjeha na ovom polju teza o tome da ja donosim nekakav progres u startu pada u vodu i jedini zaklju\u010dak koji se mo\u017ee izvu\u0107i jeste da sam nerazuman. Razlog vi\u0161e da pratite ove blogove, uostalom.<\/p>\n

Mislio sam ovdje o svemu pomalo da pi\u0161em, ali najvi\u0161e o tome kakve se sve bizarnosti \u010dovjeku mogu desiti pri poku\u0161ajima da na svijet izda neku knjigu. Ne biste mi vjerovali kakve gluposti su mi se izde\u0161avale u ove dvije godine. Nisam \u010destito ni krenuo, a mislim da ve\u0107 mogu napisati omanju knjigu Marfijevih izdava\u010dkih zakona. Na primjer, o tome kako smo kolega i ja uspjeli da obezbijedimo novac za \u0161tampu jedne knjige, a onda je pala banka u kojoj je taj novac bio. Tu su, naravno, nevolje sa dr\u017eavnom administracijom, komplikovane procedure registracije gdje imate osje\u0107aj kao da registrujete firmu za deponovanje nuklearnog otpada, a ne izdava\u010dku ku\u0107u. I posebno lijep osje\u0107aj, kad imate neku nedoumicu vezanu konkretno za izdava\u0161tvo i procedure vezane za njega, a niko vam ne mo\u017ee pomo\u0107i jer niko ne zna nekoga ko se time aktivno bavi, kao da je rije\u010d o istra\u017eivanju mati\u010dnih \u0107elija, a ne o izdavanju knjiga.<\/p>\n

Ne\u0107e ovo, naravno, biti samo ventil za moje frustracije, bi\u0107e tu i savjeta koji \u0107e ljudima koji \u017eele da izdaju ne\u0161to svoje pomo\u0107i da to \u0161to lak\u0161e, jeftinije i br\u017ee odrade. Bi\u0107e i iskustava vezanih za to s kim treba, a s kim mo\u017eda i ne treba sara\u0111ivati, zbog tog, tog, tog i tog. Bi\u0107e preporuka i savjeta kako najlak\u0161e promovisati knjigu u ovom vremenu gdje u ve\u0107ini elektronskih medija i ne postoji prostor posve\u0107en knjigama. Ukratko, bi\u0107e svega jer je\u00a0Imprimatur d.o.o.\u00a0kona\u010dno registrovan prije par dana. Nadam se da \u0107e vam biti zanimljivo.<\/p>\n

P.S.<\/p>\n

Znam da naslov \u201eJadi mladog izdava\u010da\u201c nije bog zna \u0161ta. Nisam ni ja vi\u0161e tako mlad, niti \u0107u samo o jadima pri\u010dati, a da ne spominjem to \u0161to se Geteov junak na kraju ubio. Ali dok ne smislim ne\u0161to bolje ili dok mi vi ne predlo\u017eite, \u0161to bih jo\u0161 vi\u0161e volio, ostaje ovo.<\/p>\n

Boris Maksimovi\u0107<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bila je sredina avgusta 2014. kad sam kona\u010dno prelomio i dao svoj prvi otkaz na svom prvom poslu. Radio sam kao lektor u dnevnim novinama Press RS i negdje otprilike nakon godinu i osam mjeseci sam shvatio da mi je previ\u0161e radnih nedjelja do 19:00, da imam drugih \u017eelja u \u017eivotu i da stvarno ne […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1466,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[7,78],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1465"}],"collection":[{"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1465"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1465\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1466"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1465"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1465"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/imprimatur.ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1465"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}