Nezaboravna priča o tijelu, strahu i slobodi – i junakinjama koje osjećaju težinu istorije na svojim plećima.

Roman u stihu „Rihtanje rebraˮ jezgrovit je prikaz sazrijevanja i ženskih pobuda u istorijskom trenutku koji im nije naklonjen. Slikovita ali dinamična narativna nit prati mladu Elu, koja je prinuđena da zajedno sa roditeljima, u kovitlacu još uvijek nepojmljivog rata, pronađe sklonište u ruralnoj sredini, gdje su dinamike moći drugačije od onih na koje je navikla. „Rihtanje rebraˮ istražuje jednu nasušnu mladalačku potrebu za eskapizmom, u društvu zaluđenom stegama, podjelama i ograničenjima. Bezmalo otvorena kritika mačizma, u najužem smislu, ovo je roman o ženskom tijelu i osvajanju slobode koja je moguća još jedino u unutrašnjem svijetu junakinje.

Brzo prođu dani kad glavna junakinja Ela fantazira na suncu; možda će je u izbeglištvu, surovosti i neizvesnosti od smrti i ludila spasiti jedino mesec koji joj muti mozak i muzika koja vlada njenim telom. Poema Tatjane Bijelić je generacijska epopeja o ženama, koje od majki nasleđuju samo brigu, strah i obavezu poslušnosti mužu. Kada se u njihove živote umeša rat, „rihtanje rebraˮ počinje da seva i  probada kao fantomski bol.  Potresna i sugestivna povest podseća da je svaki život jedan mali rat, a da svaki rat u sebi nosi dramu života koji želi da se odupre nestanku.

— VLADISLAVA GORDIĆ PETKOVIĆ

Tatjana Bijelić britkim i jedinstvenim poetskim izrazom postiže ono čemu svaka dobra književnost treba da teži: objelodanjuje ono neobično dok istovremeno oneobičava ono svakidašnje u ljudskom iskustvu. Jezik ove knjige je opipljiv, tjelesan, on dolazi do nas kroz svih pet čula, bez suvišne sentimentalnosti ili lirskih opštih mjesta koja često ograničavaju domaću poetiku. Bijelić još jednom dokazuje da je jedna od najoriginalnijih i najdragocjenijih pjesnikinja u regionu, a knjigom „Rihtanje rebraˮ otišla je korak dalje i pokazala da i te kako umije ispričati nezaboravnu priču.

— LANA BASTAŠIĆ

Odlomak pročitajte ovdje.

NAPOMENA: Knjige naručene u pretprodaji šaljemo nakon 30. marta!

The post Rihtanje rebra appeared first on Imprimatur.

OD DOBITNICE NAGRADE MAGNEZIJA LITERA ZA NAJBOLJE PROZNO DJELO

Mračna priča o porodičnim tajnama i legendama koje odbijaju da umru.

Braća Jahim i Vitek odrastaju u sumornom provincijskom mjestu, rastrzani između porodičnih trauma i legende o tajanstvenom biću skrivenom u dedinom vrtu u Bjestvinama koja će neraskidivo uvezati živote nekolicine prijatelja. Kada se, godinama kasnije, vrate u Bjestvine da se suoče s prošlošću, shvatiće da neke priče nikada ne prestaju – one rastu, hrane se strahovima i preuzimaju kontrolu. Ali šta ako odbiju da postanu dio priče koju im je namijenila sudbina? Šta ako se pobune protiv sopstvenog pripovjedača? U svom najambicioznijem romanu do sada, dobitnica nagrade „Magnezija literaˮ spaja mit i pripovjedačko poigravanje, gradeći atmosferu napetosti i nemira. „Pripovedačˮ je tajanstvena, mračna i zavodljiva slagalica o pripovijedanju i granicama stvarnog, hipnotišuće štivo koje će vas opsjedati dugo nakon posljednje stranice.

Bolava ovim romanom potvrđuje ono što je već pokazala u ranijim djelima: da je izuzetna pripovjedačica. Njen stil je bogat, gust i istovremeno prelijep, izaziva sva čula – kada piše o bolu, gotovo ga osjećamo; kada opisuje vazduh, možemo ga pomirisati. U svega nekoliko rečenica vraća nas u djetinjstvo, u ljetnje raspuste kada smo željno iščekivali šta nas čeka iza horizonta.

— HANA HRASTOVA

Odlomak pročitajte ovdje.

NAPOMENA: Knjige naručene u pretprodaji šaljemo nakon 25. marta!

The post Pripovedač appeared first on Imprimatur.

U zabačenom selu Selvanto, na ivici šume, sjenke kriju mračne tajne, a šapat o Čovjeku vuku putuje od usta do usta. Kada nastupe nesreće i beživotna tijela krenu da se pojavljuju, strah i predanja počinju da se prepliću, ali iza mita krije se mnogo mračnija istina. Don Alirio, lokalni učitelj, prije nekoliko godina vidio je nešto što ga je zauvijek promijenilo. Dok se politička elita Selvanta upušta u igre odmjeravanja moći, a crkva skriva svoje grijehe, Alirija progoni sjećanje na strašnu noć kada je nestala jedanaestogodišnja Sabina Ordonjez. Šta se zaista krije u srcu Selvanta? Da li je Čovjek vuk čudovište – ili odraz najmračnijih istina ovog sela?

***

Mihaela Šumić u svom romanu precizno – kao rijetko ko – gotovo dirljivo i lijepo portretiše zlo u čovjeku. Ono ostavlja tragove, poigrava se razumom, uzima obličje mitološkog, hrani se strahovima i predrasudama, iskače pred čitaoca kao Čovjek vuk, spreman da u svakog od nas zarije svoje očnjake. Njen izmaštani Selvanto, u koji nastanjuje glavnog junaka Alirija i njegovu borbu sa zlom, možemo zamisliti kao neki daleki grad u Latinskoj Americi, ali to može biti i bilo koji naš grad gdje stvari funkcionišu slično; prikriveno nasilje, nerazriješene smrti, korumpirani političari i uplašeni ljudi prepušteni stihiji i „višim silama” u koje vjeruju usljed vlastite bespomoćnosti.

Tanja Stupar Trifunović

Prvih dvadesetak strana možete pročitati ovdje.

The post Čovjek vuk appeared first on Imprimatur.

Baveći se pitanjima austrijske kulture sjećanja i uticaja nauke na čovječanstvo, Rafaela Edelbauer u romanu „Tečna zemljaˮ prikazuje distopijsku sliku Austrije i stvarnosti koja se krije ispod alpske idile. Kada joj roditelji poginu u saobraćajnoj nesreći, talentovana fizičarka Rut Švarc, zainteresovana za filozofiju vremena, kreće u potragu za Gros Ajnlandom, rodnim mjestom svojih roditelja. Iako je mjesto za kojim traga tvrdoglavo skriveno od pogleda stranaca, Rut uspijeva da ga pronađe, ali ubrzo dolazi do uznemirujućeg otkrića i shvata da prelijepe gradske fasade kriju problematičnu prošlost koja dovodi u opasnost cijeli Gros Ajnland. Ispod grada prostire se ogromna rupa koja kao da ima čudnu kontrolu nad životima mještana. Svuda postoje skriveni tragovi o njoj, ali niko o tome ne želi da priča — čak ni kada postane jasno da je stabilnost čitavog mjesta ugrožena. Da li ovu tišinu kontroliše grofica koja vlada zajednicom? I kakvu ulogu igra Rutina porodična istorija, koju ona tek počinje da otkriva? Roman „Tečna zemljaˮ nametnuo se kao nesvakidašnje uspješan nastavak književne tradicije koju su uspostavili autori poput Elfride Jelinek i Tomasa Bernharda.

***

„Tečna zemljaˮ je roman koji se naslanja na tradiciju magijskog realizma, ali istovremeno istražuje prijetnje veoma stvarne prošlosti.

Happy Mag

Odlomak možete pročitati ovdje.

The post Tečna zemlja appeared first on Imprimatur.

Kultni buntovnički roman i klasik francuske književnosti šezdesetih, „Astragalˮ vodi čitaoca u svijet ženskog zatvora, prostitucije, sitnog kriminala i života na marginama Pariza. Bježeći iz zatvora kako bi se domogla slobode, devetnaestogodišnja Ana lomi kost skočnog zgloba – astragalus. Međutim, uspijeva da se domogne najbližeg puta, gdje je sreće Žilijen, i sam sitni lopov, koji joj pomaže da se sakrije i oporavi. Zaljubljuju se jedno u drugo i čine sve što je u njihovoj moći kako bi ostali na slobodi. Anin život ispunjavaju sjećanja na zatvorske dane, strah od ponovnog zatvaranja i trenuci malih radosti, a stalno prisutni osjećaj iščekivanja tjera je da se zapita ima li razlike u životu na slobodi i u zatvoru. Očaravajuće i bezvremensko svjedočanstvo mladalačke pobune, ali i pravi „mali ljubavni romanˮ u kojem se ukrštaju jezik ulice, vrtoglavost ponovo dosegnute slobode i naglašena osjećajnost, „Astragalˮ je odmah po objavljivanju stekao status kultnog djela, a svoju autorku gotovo preko noći učinio slavnom.

***

Ženski Žene? Ona je svoja. Ima jedinstven, prefinjen, poetsko-detektivski izravan stil. Ova poetična pronicljivost – vješta i pročišćena – kola njenim narativom poput uske rijeke koja se lomi preko kamenja; tamna vena koja puca i ponovo se spaja. Albertina, sitna svetica neprilagođenih pisaca.

Peti Smit

Prvih 20 strana pročitajte ovdje.

The post Astragal appeared first on Imprimatur.

Otkako je njena sestra bliznakinja izgubila život u tragičnoj nesreći na moru, i to pred njenim očima, mlada Aliče našla se potpuno sama: otac je napustio porodicu, majku je u potpunosti obuzela žalost, a prijatelji su se udaljili. Dane provodi u školi i kod kuće, okružena šumom talasa koji zapljuskuju ostrvo, ćutanjem ili izlivima bijesa svoje majke, koja je – po svemu sudeći – smatra krivom što je nadživjela Matilde. A onda, jednog dana, na čas dolazi Egle – djevojka koja se pojavila niotkuda i koja je tako slična njenoj sestri. Da li bi upravo Egle mogla da unese dah svježine u zagušljivi spomenik u koji je majka pretvorila kuću, među uramljene fotografije, nedodirljive relikvije i prostorije u koje je zabranjeno kročiti? Međutim, Aliče ne uviđa da se nešto zlo i tajanstveno krije unutar Egle – sjenka koja tajnovitim nitima spaja nju i Matilde i koja će rasti, iz sata u sat, dok ne proguta sve oko sebe. Foska Salmazo stupa na književnu scenu s romanom u kojem žive dobro poznati i sablasni odjeci Širli Džekson. „Moja sestraˮ vodi čitaoca na put između nesagledive stvarnosti i zavodljivog ludila, između carstva živih i ponora nepoznatog.

***

Pišući sa inteligentnom i odmjerenom strašću, Foska Salmazo odaje utisak kao da je pročitala i sažvakala psihološke romane Džojs Kerol Outs, a posebno knjige jedne druge velike američke autorke – Širli Džekson.

La Lettura

Prvih 20 strana pročitajte ovdje.

The post Moja sestra appeared first on Imprimatur.

Devetogodišnji dječak pronađen je mrtav na dnu jame u blizini popularnog odmarališta na jugu Italije. Abdu Tijam, senegalski prodavac koji radi na plaži u blizini mjesta gdje je dječak posljednji put viđen, optužen je za zločin, a njegova djevojka obraća se advokatu Gverijeriju sa molbom da ga brani. Optuženi u prvi mah poriče da poznaje ubijeno dijete, a ipak je dječakova fotografija pronađena u njegovom stanu. Vlasnik obližnjeg kafića insistira na tome da je vidio Tijama nedaleko od plaže na dan ubistva, iako Tijam tvrdi da je u to vrijeme bio kilometrima daleko. Gotovo svi dokazi ukazuju na to da je Abdu Tijam kriv i da treba prihvatiti skraćeni postupak, ali Gverijeri, koji istovremeno prolazi kroz ličnu krizu, odlučuje da dokaže nevinost svog klijenta. Prvijenac Đanrika Karofilja nije samo sudska drama, ovo je fascinantan i dinamičan uvid u italijanski pravni sistem, ali i slojevit portret junaka koji je pokupio simpatije čitalaca širom svijeta. Roman koji je doživio preko 100 izdanja!

***

Zapanjujuće! Gverijeri je divno uvjerljiv lik; možemo vidjeti njegovu mrzovoljnost, ali i apsurdnost njegovog sumornog života, ranjivost i cinizam protkan samozatajnim humorom. Jednako impresivan je i društveni portret koji Karofiljo prikazuje. Upravo uvjerljivost prikazanog okruženja i ljudskost advokata čine ovaj roman sudskom dramom nesvakidašnjeg kvaliteta.

The Times

Odlomak pročitajte ovdje.

Roman je dostupan i u kompletu ITALIJANSKI NOAR.

The post Nesvjesni svjedok appeared first on Imprimatur.

Knjiga koja nas vodi u Selo na rubu razuma, u svijet igre, smrtnosti i ljubavi. Nesvakidašnje dirljiv podsjetnik na istinsku moć riječi i priča.

***

„Osvedočeno dobri mladi pripovedač, Stefan Tićmi, pred čitaoce donosi novu uzbudljivu prozu – novelu Guguto memeto, pripovest temeljenu na iskustvima najbolje domaće fantastičke literature. Ovo delo otvara neke od ključnih tema u čovekovom odnosu prema svetu nejasnih sila i verovanja, provocira zapitanost nad igrom uzroka i posledice, budi ontološku jezu. Suptilnim unošenjem etnoloških elemenata u priču, autor gradi folklorno-mistični ambijent, ukidajući jasne granice između prostora stvarnosti i uobrazilje, između jednoličja svakodnevice i duha ritualnih praksi.”

Dejan Aleksić

„Jezik kojim se gleda i kazuje ovaj filmovani roman je sa one strane praktične trivijalnosti, emituje vesti iz nesvesti, aludira na rane traumatizme, uvodi u odgovornost zrelog doba, stvarnu ili imaginarnu, ali ostaje u lakoći igre: sve je tako prosto i sve je tako slutno i nedoslutno.”

Dr Zoran Antić, ESP

„Tićmi čitaocima daje jedino i sve što zaista poseduje: svoj svet mašte i priviđenja. Njegove bajkolike priče iz Sela na rubu razuma bolje oslikavaju način na koji živimo nego različite ʼstvarnostiʼ sveta koji nas okružuje. Razigranim jezikom vodi nas na put sa periferije racionalnog do epicentra smisla. Ovo nije priča na kakvu ste navikli, ovo je stotinak strana duga opomena.”

Radmila Petrović

Odlomak pročitajte ovdje.

The post Guguto memeto appeared first on Imprimatur.

Neva Valečić uspješna je i ostvarena ličnost, savremena žena s bezbroj lica i uloga, koja u svom životu-predstavi ima sve što joj je potrebno da bi bila srećna. Neva Valečić, junakinja-dvojnica, izgubljena je u svim prošlim i sadašnjim htijenjima pa svoje usamljenosti pokušava utomiti ležernim seksom, nemogućim vezama, žamorima i klupskim gužvama. I jedna i druga potražiće sebe u nizu nužnih, komičnih i bolnih odluka, uz koje će, svaka za sebe, preispitivati prirodu majčinstva, površnih međuljudskih odnosa i generacijskih biljega. Nada Kaurin Knežević nastavlja ironično i britko da se igra modernim pojmom sreće, ovaj put kroz dva do srži ženska iskustva – gubljenje identiteta i povratak sebi.

***

„Roman u kojemu se tako panično i grčevito traga za srećom koja je jedna od najopasnijih fatamorgana našega doba i izvor svake moguće sebičnosti i nesreće. Likovi ovdje kao da su uvjereni da imaju pravo na drugi život, drugi pokušaj, neki svoj paralelni život i album. Jetko, duhovito, istinito.”

Zoran Ferić

„Povratak u stvarnost, u tekst, u priču, redovito je sunovrat u dubinu vlastita ponora. Humor je ono što nas odatle spašava, autoričina iskrenost i prepoznatljivost tragikomičnih situacija. Ljubav je ono što spašava – iako je ona glavni ʼproblemʼ objema junakinjama, ujedno je i njihovo rješenje.”

Maja Klarić

Odlomak pročitajte ovdje.

The post Drugi album appeared first on Imprimatur.

U malom poljskom mjestu nadomak Varšave, Stefanija Muter 1944. godine oduzima dvjema skrivenim Poljakinjama zeleni kaput, jedinu toplu stvar koja im je preostala, a potom njemačke okupatore obavještava o mjestu njihovog skrivanja, osuđujući tim činom nesrećnu majku i ćerku na smrt. Pola vijeka kasnije, Danuta Muter rađa fizički deformisanu i mentalno hendikepiranu ćerku Bebu, o kojoj mora danonoćno da brine i kojoj su jedina zanimacija njen kaleidoskopski pogled i izmišljena radio-emisija koja emituje glasove iz prošlosti. Posjeta radnica socijalne službe poremetiće ustaljeni ritam njihovih života te razdvojiti majku i ćerku, a Danutu će potaknuti na put tokom kojeg će, poput kakve moderne Demetre, lutati prestonicom, u haotičnom i bučnom vrtlogu zamršene istorije i sveprisutnog licemjerja. Priča o životu jedne porodice, uznemirujuća i kontroverzna, postaje priča o prošlosti i sadašnjosti jedne zemlje, a od čitalaca traži otvorenost i spremnost na jedno posve drugačije, direktno, glasno i bespoštedno pripovijedanje, poput neke izokrenute apsurdne bajke.

***

„Dobar debi u poljskoj književnosti nije neuobičajen. A kada se pojavi knjiga koja potrese izdavačko tržište i raspali umove čitalaca, kritičari sa nestrpljenjem iščekuju autorovo sljedeće djelo. Nakon čitanja druge knjige Silvije Hutnjik, mogu da odahnem. ʹBebaʹ je veoma uspješan roman, koji potvrđuje književno umijeće autorke.ˮ

Onet

Odlomak pročitajte ovdje.

NAPOMENA:

Početak pretprodaje: 10. 12. 2023.

Knjige naručene u pretprodaji šaljemo, u prosjeku, sedam dana nakon datuma objavljivanja.

The post Beba appeared first on Imprimatur.