Ono što je dalje pohvalno i isprva uočljivo je terminološka prilagođenost naučnih objašnjenja kako za stručnu, tako i za laičku javnost, a dva najupečatljivija lajtmotivska stuba cijelog rukopisa su mit o Sfingi i Platonov mit o pećini, koji su veoma suptilno ukomponovani u polemici o  stvaralaštvu.

Najznačajnije poglavlje za prosvjetni milje je Uloga obrazovnog sistema  u ispoljavanju i podsticanju stvaralaštva. U nastavku, ono što je inovativno i krasi knjigu jesu prostori  za rad, kao i  primjeri i analogije iz svakodnevnog života koje autorka često navodi, npr. sjeme u pustinji koje čeka kišu (kao što ideja čeka pogodne uslove da preraste u stvaralaštvo); tek izlegli orao koji boraveći devet godina u kavezu se pretvara u noja, pingvina ili kokošku (naš obrazovni sistem 9 godina drži djecu u mentalnim kavezima…), tu autorka daje humorističan zaključak – orao na kraju pojede kokošku. Knjiga nas napominje na još jedno sumorno gledište, a to je da su naši nastavnici  kao Sfinge – traže strogo jedan odgovor, često sputavajući divergentno mišljenje. Jasno je da je cilj autorke kreiranje škole koja istinski vrednuje i podstrekuje maštu i stvaralaštvo, i oslobađa učenike ,,okova”. Zato ovaj rukopis ima posebnu važnost jer zaista ponuka čitaoce da se zapitaju još koliko dugo će današnji školski sistem držati slona u staklenoj radnji i pauna i orla u kavezu. Poznata Ajnštajnova rečenica ,,Mašta je važnija od znanja“ je nit koja se često provlači kroz knjigu, a dati su i argumenti da je zaista važnost mašte iznad samog znanja. Dopadljivo je i to što knjiga nakratko daje osvrt na vezu između vještačke inteligencije i psihologije.

Sugestije za budući rukopis mogu biti recimo što više ilustracija i primjera iz svakodnevnog života, kao što je to urađeno u ovoj knjizi,  gdje su navedeni primjeri iz prirode, zanimljive anegdote iz prakse same autorke, primjeri naučnika, nobelovaca itd.

Umjesto kraja, vratimo se na početak! Suma sumarum, ovakva knjiga zbilja treba da obogati ,,ličnu biblioteku“ prosvjetnih radnika ali i svih kreativnih entuzijasta i inovatora i  nadam se da će još mnogima otvoriti vidike i proširiti rezonovanje o tako neophodnom fenomenu stvaralaštva, i da će navesti naročito prosvjetne radnike da ,,oslobode umove“ mladih naraštaja!

Bez obzira na vaš nivo znanja iz ove oblasti, vjerujem da kao što sam i ja mnogo naučio, tako i vi možete proširiti svoje saznanje iz domene stvaralaštva. Ako se pronađete u jednoj od navedenih kategorija ova knjiga je za vas: učitelj, profesor, psiholog, roditelj ili ljudsko biće. Kao psiholog rado sam se prisjetio brojnih zanimljivosti, ali isto tako naučio neke nove pojmove i informacije, koje nisam ni znao da su mi neophodne, u daljem ličnom i profesionalnom razvoju. Knjiga predstavlja savršen spoj pregleda stručne literature i ličnog osvrta autorice.

Tijekom čitanja družit ćete se s Grčkim junakom Edipom i Platonovim Oslobođenim čovjekom. Autorica na veoma kreativan način provlači ova dva lika kroz veći dio knjige govoreći o raznim aspektima kreativnosti. Sve što mogu reći za kraj jeste da ova knjiga zaslužuje mjesto u vašoj kućnoj biblioteci, ali ono što je mnogo važnije zaslužuje vašu osobitu pozornost.